On je juče prezentovao priručnik „Potencijali kulturne baštine Crne Gore – ekonomska valorizacija“ predstavnicima crnogorskih i inostranih institucija i organizacija, te diplomatskog kora u našoj zemlji. Govoreći o značaju ove publikacije, Ljumović je podsjetio na podatke Izvještaja o stanju kulturne baštine koji je Vlada usvojila 2005. godine.
- Izvještaj, između ostalog, sadrži alarmantan podatak o 66 procenata nepokretne kulturne baštine za koju se procjenjuje da se tada nalazila u lošem stanju. Nakon niza normativnih i oragnizacionih reformi, sigurno da još ne možemo biti zadovoljni procentom nepokretne kulturne baštine koja mijenja status iz lošeg u dobar. Proces je započet, realizovan je niz značajnih projekata i potrebno je pružiti novi vjetar u leđa svim javnim politikama koje su odgovorne za zaštitu, očuvanje i valorizaciju kulturnih dobara. Iskustva dobre prakse i niza projekata koji mijenjaju sliku crnogorske kulturne baštien, svjedoče o značaju tih projekata za promjenu kulturne geografije Crne Gore, za koju smo svi odgovorni – istakao je ministar kulture.
Takođe je rekao kako intersektorska komunikacija „predstavlja izazov za uspostavljanje saradnje i razvoj projekata koji integrisano tretiraju pitanja kulturne baštine, prostornog planiranja, kulturnog turizma i održivog razvoja“.
- Ona je test cjelokupnom društvu koje treba da pokaže zrelost, tako što će se strategijski i intenzivno baviti ovom temom. Od stepena razumijevanja drugih javnih politika za kulturnu politiku Crne Gore zavisiće njena učinkovitost. Ali ona, prije svega, ima zadatak da nametne standarde i važnost teme svim akterima koji su nosioci danas najvažnije društvene teme – teme održivog razvoja... Ekonomska valorizacija koja se bazira na kulturnoj baštini jedan je od prioriteta Ministarstva kulture i jedan od osnova kulturne politike – kazao je on.
Dalje je naveo kako je iz državnog budžeta za ovakve namjene u valorizaciji kulturne baštine, izdvojeno 5.840.000 eura, te da je novac jednako stigao i od stranih organizacija poput Fonda ambasadora SAD i IPA fondova Evropske unije.
- Sve navedeno predstavlja platformu sa koje možemo izboriti nastavak trenda povećanja budžeta, kao i za osmišljeniju diversifikaciju sredstava za očuvanje, zaštitu i valorizaciju kulturne baštine – zaključio je ministar Ljumović.
Generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture mr Aleksandar Dajković, imao je zadatak da predstavi kako samu publikaciju, tako i razloge za njen nastanak.
- Praveći otklon od tradicionalnog gledišta, koje zastupa tezu nepostojanja ekonomskih benefita koje baština nosi, a oslanjanjući se na principe razvoja kulturnog turizma, ali i potrebu uspostavljanja savremene namjene objektima koji su u prošlosti korišćeni za svrhe koje nijesu usklađene sa modernim tokovima života, pokušaćemo da predstavimo segmente crnogorske kulturne baštine čiji multidisiplinarni značaj ukazuje na mogućnost revitalizacije, kroz uspostavljanje privatno-javnih partnerstava i drugih modela udruživanja, za dobrobit cjelokupne zajednice – naveo je on.
On je ukratko prezentovao 27 kulturnih dobara i tri potencijalna, koja mogu biti ekonomski valorizovana u turističke, ali i druge svrhe, čiji tehnički detalji i čine priručnik. To su: Gradski bedemi - ostaci Onogošta u Nikšiću, Ganića kula u Rožajama, Grand hotel - bivša „Lokanda“ na Cetinju, Kanli kula u Herceg Novom, Kuća Miroslava Štumbergera u Baošićima, Kula Baja Pivljanina u Kotoru, Kula Voltica u Nikšiću, Ljetnjikovac knjaza Nikole u Nikšiću, Citadela Ulcinj, Ljetnjikovac kralja Nikole na Ljeskovcu na Cetinju, Tvrđava Citadela Melazuna u Herceg Novom, Tvrđava Mogren u Budvi, Sahat kula u Ulcinju, Sahat kula u Podgorici, Slavjanska čitaonica u Dobroti, Stari grad Bar, Tamnica Jusovača na Draču, Forte Mare u Herceg Novom, Tvrđava Goražda u Kotoru, Tvrđava Kosmač u Brajićima, Tvrđava Ribnica u Podgorici, Tvrđava Španjola u Herceg Novom, Utvrđenje Grmožur u Virpazaru, Utvrđenje Nehaj sa Crkvom Svetog Dimitrija u Sutomoru, Tvrđava Lesandro na Skadarskom jezeru, Vladičina kula na Karuču na Cetinju, Utvrđenje Žabljak Crnojevića na Skadarskom jezeru, Zadužbina Ljubatovića sa Crkvom Svetom Dimitrija u Risnu, Zgrada Monopola duvana u Baru i Zgrada zatvora u Kotoru.
Dajković se na kraju osvrnuo na, kao je istakao, uspješno realizovan projekat restauracije utvrđenja Besac iznad Virpazara, za koji je iz državnog budžeta i sredstava EU obezbijeđeno oko 800.000 eura. Nakon potpune realizacije projekta, Centar za kulturu Bar preuzeće upravljanje utvrđenjem i koristiti ga za razvoj kulturnog turizma.
K.J.
