On se osvrnuo na položaj i zaštitu kulturne baštine u Crnoj Gori, za koju je istakao da „oblast zaštite kulturne baštine, odnosno identifikacija njome, danas predstavlja jedno od ključnih pitanja crnogorske kulture“.
U ovom broju Dejan Vuković u redovnoj Komuninoj rubrici “Iz naše diplomatije” piše o poznatom engleskom slikaru Cantonu Woodvilu koji se divio crnogorskom narodu objavio fotografije i motive iz Crne Gore u „Illustrated London News“
Novak Rutović podsjeća na to da su „čast, obraz, moral, čojstvo i poštenje bili osnovna odrednica života Crnogoraca koji se nijesu toliko plašili sudnjeg dana koliko njegovog eha kojim će sredina okarekterisati njegovo bivstovanje jer, kako piše u svom eseju, „svaka važna životna etapa pojedinca imala je potrebu da se naglasi i da se izrazi kroz svoj odjek“.
Žarko Mandić u ovom broju Komune ima slovo o islamu gdje podsjeća da je Njegoševa oda Stambolu jedan od najvećih pjesničkih uzleta ka težnji da se različitosti poštuju, ili kako se to danas prozaično naziva - suživot, dok Mustafa Canka piše o trgovini robljem u osmanskom Ulcinju gdje ističe da „mnogi gradovi u marketinškom smislu stvaraju svoje kulturne i turističke politike tako što kreiraju mit o sebi, a to Ulcinju zaista nije potrebno“.
Zoja Bojanić Lalović u svom autorskom tekstu o jubileju i postojanju 110 godina podgoričke gimnazije pod naslovom „Svjetionik i hram nauke“ podsjeća na tradiciju ove obrazovne ustanove“ koja je pokazala da, bez obzira na vrijeme i okolnosti traje i da iz njenih klupa izlaze oni koji će obilježiti kako život grada , tako i države, čime obilježavaju jedno vrijeme“, a Maja Grgurović u sjećanju na pola decenije od smrti Dragana Radulovića piše o njegovom književnom i televizijskom radu“.
I ovaj broj Komune u ime uredništva potpisuju Amer Ramusović, Minja Bojanić i Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
