Površina arktičkog leda smanjila se u februaru 2017. godine za 40.000 kvadratnih kilometara u odnosu na februar 2016. godine. Trenutna površina 14,28 miliona kilometara kvadratnih, što je najniža površina za februar u zadnjih 38 godina satelitskog mjerenja, kako izvještava Američki centar za podatke o snijegu i ledu.
Temperature na Arktiku dosežu rekordne visine u zimskim mjesecima, temperature su čak 33 stepena više od prosjeka na području ruskog Arktika, a u ostalim područjima i do 20 stepena.
Zagrijavanje arktičke kape smanjilo je temperaturnu razliku Arktika i nižih geografskih širina, a to je upravo uticalo i na razarajuće poplave u Pakistanu 2010. godine, od čega je smrtno stradalo 2.000 ljudi, a pogođeni su milioni, kao i na toplotni talas u Rusiji iste godine, koji je odnio 50.000 života i izbrisao oko 15 milijardi dolara vrijedne zasade, navodi Gardian.
Smanjenje ledenih površina kao posljedica globalnog otopljavanja nesumnjivo utiče i na životinjski svijet tog područja. Vrste poput polarnih medvjeda, foka i morskih ptica neposredno su ugrožene i teško će se prilagođavati ljetnim temperaturama.
Te vrste zavise od leda, na njemu žive, razmnožavaju se i čiste na njemu, a ledene platforme služe im i da se otisnu u morske vode u lovu na plijen, prenosi portal croenergo.eu.
Organizacija "Greenpeace" u jednom od svojih projekata pod nazivom "Spasimo Arktik" svjetske lidere nastoji osvijestiti i potaknuti na stvaranje zaštićenih životinjskih utočišta na nenaseljenim dijelovima oko Sjevernog pola, zabranu bušenja nafte i štetnog ribolova u arktičkim vodama.
