Prešern (1800-1849), je rođen je u selu Vrbi na Gorenjskom, u tadašnjoj Austriji. Gimnaziju i dvije godine filozofije završava na liceju u Ljubljani, a potom treću godinu filozofije i studije prava u Beču. U Ljubljanu se vratio kao doktor pravnih nauka. Kasnije je položio i advokatski ispit i postao samostalni advokat u Kranju. Pored odličnih stručnih kvalifikacija rano je stekao i široko književno obrazovanje. Prijateljstvo sa Matijom Čopom, jednim od najobrazovanijih Slovenaca toga vremena, presudno je uticalo da ozbiljnije počne da se bavi poezijom.
Čop je bio veliki borac za slovenački jezik i sa Prešernom je radio na istom prosvjetiteljskom zadatku. Susret sa Julijom Primicovom, 1833. godine, snažno će uticati na njegovu poetsku kreativnost, a dijelom i na njegov život. Prešern joj posvećuje brojne ljubavne pjesme, među kojima je najpoznatija Sonetni vijenac (1834). Sedma strofa Prešernove pjesme Zdravljica (1844), u kojoj nazdravlja svim narodima, danas je državna himna Republike Slovenije.
Prema riječima kritičara Prešernovo pjesničko djelo u duhu romantizma postavlja ga u ravan sa evropskim savremenicima.
Spomenik Francu Prešernu u Podgorici znak je međusobnog uvažavanja i kulturnog prožimanja dva naroda, Slovenaca i Crnogoraca. Sa istom namjerom interkulturne komunikacije, postavljen je u Ljubljani Njegošev spomenik u Njegoševoj ulici.
Spomenik će se postaviti na prostoru zelene površine, u Moskovskoj ulici, katastarska parcela 1325/2, KO Podgorica I, u zahvatu DUP-a „RTV – centralne djelatnosti“.
Skupština Glavnog grada će 9. maja verifikovati predlog odluke o podizanju spomenika Francu Prešernu.
