Kamp tvrdi da je Leonardova majka bila Katarina di Meo Lipi, na osnovu dokumenata koji su već ranije bili pregledani, ali očigledno su ih previdjeli.
Vanbračno dijete ambicioznog advokata
Kamp u knjizi navodi da je Katarina je bila siromašno siroče. Kad je imala samo 15 godina, zaveo ju je 25-godišnji Pjetro da Vinči, ambiciozni advokat koji je radio u Firenci. Dokumenti pokazuju da je bio na odmoru tačno u vrijeme kad je Katarina zatrudnjela.
Sa njim je dobila sina Leonarda, ali se nije udala za njega. Katarina koja je imala veoma skroman miraz udala se za lokalnog farmera Antonija di Pjera Butija. Leonardo je odrastao u kući svog đeda, Antonija, a spisi o porezu dokazuju da je u kući živio i "vanbračni sin Pjetra i Katarine", tačnije Leonardo. Dokumenti pokazuju da je Katarina kasnije dobila još jednog sina i četiri ćerke, piše Gardijan.
Gde je zapravo rođen Leonardo?
Istraživanje profesora Kempa takođe izaziva i prihvaćeno mjesto rođenja Leonarda da Vinčija, tzv. "Casa Natale di Leonardo", kuću koja se nalazi dva kilometra od mjesta Vinči. Profesor je upoređivao dva susjedna objekta i smatra da turisti posjećuju pogrešnu kuću i da je mjesto rođenja umjetnika najvjerovatnije bila kuća njegovog đeda u samom Vinčiju, gdje je inače umjetnik i odrastao.
Nova saznanja su došla preko starih finansijskih dokumenata koja su čuvana godinama u arhivama u Vinčiju i Firenci. Veći dio dokaza dolazi iz dokumenata o porezima.
- Toskana je veoma rano imala razrađen sistem poreza na bogatstvo i procjenjivanja imovine - naveo je profesor.
U slučaju Vinči, potvrđeno je da je Katarinin otac, imao veoma trošnu i staru kuću za koju nisu mogli da mu naplate porez. Njen otac je ubrzo nestao, ostavljajući nju i sina (Katarininog polubrata Papa) same. Oni su ostali zatim potpuno sami nakon smrti bake i imali su samo staru i oronulu kuću i štalu.
Novi detalji i o Mona Lizi
Novi dokumenti takođe bacaju i drugačije svjetlo na ženu sa poznate slike Lizu del Đakondo i njenog muža Frančeska. Daleko od toga da je on bio uglađeni trgovac svilom, kako se ranije mislilo. On je bio robusni prodavac šećera, kože i robova, na osnovu dokaza o prodavanju ženskih robova.
Profesor je svoje tvrdnje iznio u knjizi, koja će biti objavljena sljedećeg mjeseca, "Mona Liza: Narod i slikarstvo", koju je pisao u saradnji sa doktorom Đuzepeom Palantijem, inače ekonomistom i istraživačem umjetnosti.
Profesor se nada da će nova otkrića moći da stave tačku na gomilu mitova o Leonardovom životu, poput onih da je njegova majka bila robinja. Takođe, navodi da će sigurno novi dokazi da uznemire vlasti u Vinčiju, koji su kuću, u kojoj se navodno rodio poznati umjetnik, pretvorili u pravu turističku atrakciju.
