Najdeficitarniji kadrovi u turizmu takozvana prostija zvanja, koja traže manje vještina i ne zahtijevaju visoku školu. Međutim, da dobijete kvalitetnog menadžera, šefa recepcije ili direktora hotela, treba najmanje još četiri – pet godina nakon završenog fakulteta", kazao je Radulović agenciji Mina.
Prema njegovim riječima, kad student završi fakultet, on nije operativno spreman za bilo koji posao u turizmu.
"Imamo svršenog turizmologa, koji stoji sa strane i gleda kako drugi rade. Prije toga je četiri ili pet godina naporno učio, i što mu treba i što mu ne treba u budućem poslu, i sve te ispite morao da položi. I kakvu platu odrediti čovjeku sa diplomom kojeg ste zaposlili, a koji stoji sa strane, gleda i uči", naveo je Radulović.
On je istakao da je nedostatak prakse tokom studij glavni problem.
"Dok se školuje, student treba da stiče te vještine. Kad je turizam u pitanju, sve pozicije i radna mjesta, od top menadžmenta pa do najprostijih zanimanja, najviše 50 odsto je teorija, a drugih 50 odsto je praksa, vještine, koje on ne može da stekne u školskoj klupi", pojasnio je Radulović.
Kako je naveo, student te vještine mora da stiče u realnom vremenu, sa realnim ljudima, očekivanim i neočekivanim problemima.
"Imate doktora turizma, koji je završio s desetkom, a fali mu 50 odsto da bi mogao da radi posao za koji se školovao", dodao je Radulović.
On je rekao da je nivo znanja i sposobnosti visokoškolaca iz oblasti turizma, hotelijerstva i ugostiteljstva, koji su diplome stekli na fakultetima u Crnoj Gori, odličan – na nivou teorije. "Njihovo teorijsko znanje je fenomenalno".
"Mi smo talentovana nacija za ove poslove, iako jezike ne naučimo baš najbolje, ali to se vremenom izbrusi u praksi. Ali, kako jedan diplomirani turizmolog, koji treba da bude najmanje šef, ako ne i direktor, može da rasporedi konobare u restoranu sa 400 stolica? To ga u školi nijesu mogli naučiti, to je samo stvar prakse", kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, "nadgornjavanje" između šefa i radnika je postojalo, i postojaće uvijek.
"Radnik ne može i neće da sluša nekog ko manje od njega zna. A ovaj sa diplomom ne zna šta ga je snašlo, i ogadi mu se i posao i sve", dodao je Radulović.
Kako je kazao, kod svršenih visokoškolaca je problematično i znanje jezika.
"Zamislite visokoškolca, koji je turizmolog, završio je fakultet i zna engleski, a konobar zna četiri jezika. A da je išao na praksu, sigurno bi naučio još dva do tri jezika, pored osnovnog koji je na fakultetu imao", pojasnio je Radulović.
Na pitanje da li crnogorske visokoobrazovne ustanove produkuju dovoljno visokoškolskog kadra da zadovolje potrebe turističke privrede, on je odgovorio "po broju da, a po kvalitetu ne".
"Ima još jedan problem. Prema podacima od prije četiri ili pet godina, imali smo dvije hiljade svršenih turizmologa, od kojih je svega 200 radilo u turizmu. Za ostale se ne zna gdje su otišli", kazao je Radulović.
Upitan koliko se radnih dozvola izda u toku turističke sezone za strance, koji zaposlenje traže u turizmu, i da li su oni konkurencija domaćem kadru, on je rekao da se manji dio tih dozvola izda za turizam, i da najveći dio ide na građevinu.
"To su uglavnom niža zvanja – sobarica, barmen, pomoćni kuvar. To su nerezidenti koji se prijavljuju za poslove u rturizmu. Oni nijesu prijetnja visokoškolcima", rekao je Radulović.
Mina
