Devalvacija
Profesorica francuskog jezika u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ Milica Šćepanović smatra da smo devalvirali nešto što bi trebalo da je vrijednost, primjer koji se slijedi.
– Ako su lučonoše - elitni u svojoj generaciji, neko ko je budućnost ove zemlje - lako postaje, ili ponekada na neki nelagalan način dolazi do priznanja, koju poruku mi kao vaspitači i cio obrazovni sistem šaljemo mladim generacijama. Neophodno je u najskorije vrijeme zaustaviti hiperprodukciju ovog priznanja – kazala je Šćepanović.
Ona smatra da se stvaranjem „vještačkih luča“ i popravljanjem ocjena po automatizmu, djeci uskraćuje mogućnost da se pronađu i prepoznaju ono u čemu su dobri.
– Lažna je ta poruka djetetu da je on u nečemu najbolji. Tako se stvaraju neki krediti bez pokrića za budućnost. Postaje bitna forma, a ne sadržina. Postavlja li se pitanje: ako su te petice bez pokrića da li će se to jednoga dana razotkriti ili će ta osoba uzeti nečije mjesto, ili će živjeti u zabludi da je uspješna? Ništa manje bitan je osjećaj nepravde koji se javlja kod djece - kaže profesorica francuskog. Ističući da je zvanje ,,Luča“ u školi u kojoj radi ,,Oktoih“ ipak zadržalo kvalitet.
Nastavnik matematike Milenko Popadić, sa 42 godine staža predavača i pedagoga, ističe da je neodrživ trend prema kojem u školstvu bude trećina „Luča“ od broja đaka u jednom odjeljenju.
- U nekima se taj broj „Luča“ po školi kreće i blizu 50 odsto, što je skoro nevjerovatno. Ako se takav trend nastavi, ne vidim svrhu njenog postojanja. Svakako među njima ima onih koje su istog kvaliteta kao one prije 15 i više godina, ali ima sve više djece koja tu diplomu ne zaslužuju – smatra Popadić.
Odgovornost profesora
On objašnjava da se tzv. vještačke ,,luče“ počinju stvarati od šestog razreda, budući da do petog gotovo polovina djece ima odli- čan uspjeh.
- U šestom sam dobijao odjeljenje od po 18 ili 22 odlična učenika od ukupno 28. Kasnije se to mijenja. Problem je što se o nekoj djeci posebno vodi računa i te njihove „Luče“ se njeguju od najnižih razreda. Šesti razred je prelaz, i tada je pedagoški opravdano pomoći djetetu, ako mu fali bod za uspjeh. Ali ukoliko se radi o sedmom, osmom ili devetom razredu, treba voditi računa da te ocjene budu realne zbog one djece koja su stvarno najbolja. To je jedini način da njih zaštitimo – kazao je Popadić. On smatra da u tom procesu nedvosmisleno najveća odgovornost leži na profesorima, koji, kako ističe, moraju da izgrade autoritet, poštuju svoj poziv, ali i čiji integritet treba sistemski i zakonski zaštiti. - Mladi profesori moraju da vode računa kako upisuju ocjene. Ako se ta dvojka mora nekako izvući u osnovnoj školi, nije obavezno da dijete ima četvorku ili peticu. To se mora zaslužiti – kaže Popadić.
Opširnije u Pobjedi
