Sve i da istog trenutka smanjimo emisiju štetnih gasova u atmosferu do kraja 21. vijeka bi i dalje 50 odsto populacije bilo izloženo pretjeranim vrućinama koje bi mogle da dostignu i 125 stepeni, pogotovo u Kaliforniji, Arizoni i Nevadi.
Naučnici na Univerzitetu na Havajima ispitivali su preko 1.900 lokacija širom svijeta u kojima su vrućine ubijale ljude od 1980. godine. Istraživački tim je analizirajući klimatske uslove zbog kojih su 783 osobe preminule, nastojao da utvrdi šta nas tek čeka. Trenutno, 30 odsto svjetskog stanovištva je izloženo smrtonosnim vrućinama, a do 2100. godine ova brojka će narasti na 48 odsto, pa brzo nakon toga i na 74 odsto.
“Naš stav prema okolini je toliko bezobziran da nećemo ni imati izbora u budućnosti. Što se vrućina tiče, jedina opcija koja nam je već sada ostala jeste da biramo između lošeg i užasnog. Mnogo ljudi širom svijeta već plaća ovu cijenu,a biće još gore ako ne redukujemo emisiju štetnih gasova“, kaže Kamilo Mora, jedan od autora studije.
Inače, ljudsko tijelo može da se da funkcioniše normalno dok mu je temperatura tijela do 37 stepeni, a velike vrućine dovode do toga da se podiže i temperatura tijela što ga dovodi u opasnost od hipertermije.
Jedna veb-aplikacija takođe nudi uvid u to koliko nam je još ostalo vremena do povećanja temperature opasnog po život u skorijem periodu. Tako se najgore vrućine u Njujorku očekuju za 50 dana, u Sidneju za 20, a u Los Anđelesu za 30.
