Ciljevi Postojeći sistem, objašnjava naš sagovornik, nije dovoljno dobar da zadovolji zahtjeve EU i izađe u susret novim tehnologijama. Prvenstveno se radi o statistici. - Moramo uspostaviti djelotvoran i standardizovan sistem za statističko izvještavanje – podaci će biti u bazi po raznim kriterijumima i metodologijama – kaže on. U sadašnjem informacionom sistemu postoje sva doku menta, presude i odluke sudova od 2012. godine, ali ne i takozvana ulazna dokumenta – ona koja stranke dostavljaju sudovima – poput tužbi, žalbi, prigovora... –
To znači da nijedan predmet nemamo kompletno u elektronskoj formi, što opet znači da oni i dalje moraju „pješke da putuju“ od sudije do pisarnice, ili obratno. Kada sve to bude u sistemu, svima će biti mnogo lakše – i strankama i administraciji u sudovima. Od 2020. ćemo, što nam je glavni cilj, imati elektronske spise predmeta – ističe Drašković. Za dostizanje ovog cilja biće potrebno 6,4 miliona eura. - Sve te aktivnosti su prepoznate kroz akcioni plan za poglavlje 23 - transparentan pravosudni sistem i efikasna i napredna sudska statistika. Ovo možda nije projekat koji je najveći u državi u okviru EU integracija, ali je sigurno zahtjevan i izuzetno težak i važan – ističe Drašković.
Prva faza je skeniranje arhive koja je u papirima i smještanje u elektronsku arhivu. Druga je skeniranje takozvanih živih predmeta – to su predmeti koji su u radu, a još u cjelosti nijesu ušli u informacioni sistem, i oni će biti prioritet. - Iz arhive će biti skeniran svaki „papir“. Sudovi imaju obavezu čuvanja nekih dokumenata vječno, a papir je podložan truljenju. Već sada imamo problem u nekim sudovima da je dokumentacija oštećena zbog loših uslova u zgradama koje su stare i po 50 i više godina. Kada svaki dokument bude u bazi, sudovi će dobiti i u prostornim kapacitetima, jer arhiva sada zauzima veliki prostor u skoro svim sudovima. U nekim većim sudovima i po nekoliko prostorija – naglašava naš sagovornik. Arhiva Da bi posao bio na vrijeme okončan, moraće privremeno da bude angažovano još ljudi. - To je ogroman broj dokumenata i to ne može postići sudska administracija u predviđenim rokovima da uradi bez pojačanja – dodaje Drašković.
Kada bude uspostavljen novi informacioni sistem svaka stranka u postupku dobiće korisničko ime i pasvord i preko portala će imati direktan pristup predmetu i uvid u njega. Vlasnici svih podataka biće sudovi. - To će podići ne samo nivo transparentnosti i efikasnosti pravosuđa, nego će uticati i na nivo podizanja povjerenja u pravosuđe, što nam je jedna od glavnih misija – naglašava Drašković. Standarde u oblasti sudske statistike daje Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ).
Oni su na nivou EU glavno tijelo koje određuje kriterijume i smjernice i daje preporuke u oblasti pravosudne statistike i efikasnosti pravosuđa. - Sve zemlje imaju svoju nacionalnu metodologiju koju prilagođavaju standardima CEPEJ-a, a kada mi uspostavimo novi sistem bićemo među prvim zemljama u Evropi koja će imati sistem u cjelosti uspostavljen po standardima ove organizacije – ponosan je Drašković. On i njegov tim, ističe, imaju bezrezrevnu podršku nadležnih, kako u Sudskom savjetu, tako i od Vrhovnog suda i Ministarstva pravde, i uvjeren je da će povjerenje opravdati, te da neće biti nezadovoljnih kada sistem počne da funkcioniše. - Biće na korist svima. Od građana, preko zaposlenih u sudskoj administraciji do samih sudija. Građani više neće morati za svaku sitnicu vezanu za svoj slučaj da idu u sud, a administracija i sudije imaće sve na jednom mjestu – dovoljno je da uključe računar, zadaju kriterijum i dobiće sve što traže – ističe naš sagovornik. Desetine, pa u nekim slučajevima i stotine kilograma teške fascikle, listanje hiljada papira da bi se došlo do nekog dokumenta, od 2020, uvjerava nas Drašković, biće prošlost u našem pravosuđu.
- I svi će trošiti manje vremena, a procedure će biti efikasnije – dodaje on. Već sada zaposleni u sudovima osjećaju benefite uspostavljanja informacionog sistema PRIS. Drašković kaže da su on i njegov tim ponosni što su uspjeli da nadograde postojeći sistem u koji je sada generisano 1,3 miliona dokumenata putem automatskih obrazaca, a napravili su i više od 150 različitih tipova obrazaca - poziva, obavještenja, rješenja... Dostupni su na klik. - Cilj nam je da rasteretimo ljude u sudovima, da sistem bude što pristupačniji i efikasniji, da pravosuđe bude što transparentnije i što više u službi građanina i njegovih potreba – zaključio je Drašković.
Pobjeda
