Iskustva drugih
Državnog tužioca u Sloveniji imenuje Vlada na prijedlog Ministarstva pravde. Takav je slučaj i u Češkoj. U Italiji tužilac se bira putem javnog konkursa kojeg objavljuje Ministarstvo pravde, a imenuje ga Visoki savjet magistrature. U Njemačkoj generalnog saveznog tužioca imenuje predsjednik savezne države na prijedlog saveznog ministra pravde. U Holandiji viši javni tužioci predlažu kandidate Komitetu generalnih javnih tužilaca, koji prosljeđuje mišljenje o kandidatima ministru pravde koji obavlja konačan izbor. U susjednoj Hrvatskoj drugačija su rješenja – državne tužioce bira Sabor, ali, za razliku od Crne Gore, prostom većinom. Parlament o VDT-u odlučuje i u Srbiji, natpolovičnom većinom ukupnog broja poslanika. Vrhovnog državnog tužioca u Crnoj Gori bira parlament na prijedlog Tužilačkog savjeta. Shodno ustavnim izmjenama, bira se po „posebnim uslovima“, odnosno dvotrećinskom većinom u Skupštini, a ako ne bude izabran u prvom krugu, onda se o njemu odlučuje u drugom krugu, tropetinski. Ovakav model, koji je među rijetkima u Evropi, definisan je izmjenama Ustava u julu 2013. godine, i to na osnovu tadašnjih preporuka Venecijanske komisije. Izmjene Ustava poslanici su radili čak dvije godine, ali to je bio jedan od najvažnijih uslova za otvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24. Smatralo se da će novi standardi doprinijeti depolitizaciji crnogorskog pravosuđa.
V.d. stanje
Ubrzo se, međutim, pokazalo da je ovo rješenje vodilo blokadi umjesto depolitizaciji, pa je, zbog nedostatka političkog konsenzusa u parlamentu, Crna Gora bila u v.d. stanju godinu i po nakon što je Ranki Čarapić istekao mandat. Propala su čak tri pokušaja biranja novog VDT, pa je Veselin Vučković ostajao na mjestu vršioca dužnosti. Stizale su kritike iz Evrope da neizbor vrhovnog državnog tužioca ne doprinosi kvalitetnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, da je to razočaravajuće i nepovoljno za Crnu Goru koja je na putu evroatlantskih integracija. Glasanje za VDT po novim ustavnim promjenama održano je prvi put 27. decembra 2013. godine. Kandidat za tu funkciju, kojeg je predložio Tužilački savjet, Branko Vučković, nije dobio dvotrećinsku podršku, koja je neophodna u prvom krugu glasanja. Za njega su glasala 34 poslanika, dok je 15 bilo protiv, a 24 uzdržana. Advokat Goran Rodić kao kandidat za VDT dva puta nije „prošao“ glasanje u Skupštini. Prvi put nije izabran u martu 2014. godine, iako je od četvoro kandidata imao najviše glasova. Branko Vučković dobio je tada 34 glasa, Stojanka Radović jedan, a Vesna Jovićević nijedan. O Rodiću se odlučivalo i u drugom krugu u aprilu 2014. godine, ali bezuspješno. Nije dobio potrebnu tropetinsku većinu od 49 glasova, već je za njegov izbor glasalo 37, dok je protiv bilo 36 poslanika.
Izbor Stankovića
Dugogodišnji sudija Ivica Stanković takođe nije izabran u prvom krugu glasanja u julu 2014, jer ga je podržalo samo 40 poslanika. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicionog Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore. Samo tri mjeseca kasnije, u oktobru 2014. godine, Stanković je u drugom krugu izjašnjavanja izabran za novog VDT, čime je završeno v.d. stanje u Tužilaštvu. Podržalo ga je 49 poslanika vladajuće koalicije i opozicione SNP, čime je zadovoljen uslov o tropetinskoj podršci. Njegov mandat traje pet godina. (Pobjeda)
