Crnogorci koji žive i rade u Sloveniji okupljeni su u nekoliko udruženja: Crnogorsko društvo Montenegro Ljubljana; Savez crnogorskih društava Slovenije; Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Montenegro, Maribor; Društvo slovenačko-crnogorskog prijateljstva; Crnogorsko društvo „Crna Gora” Ljubljana; Zavičajno društvo Plava i Gusinja “Izvor” Kranj; Društvo “Luča”; Društvo “Komovi” Maribor”. Dijana Pajković je predstavnik ovih udruženja u Savjetu za saradnju sa crnogorskim iseljenicima.
“Saradnja je dobra i realizuje se u vidu zajedničkih projekata. Takođe, imamo dobru saradnju sa Ambasadom Crne Gore u Sloveniji, kao i konzulatom Crne Gore, posebno s našim počasnim konzulom Vojom Kovačem, koji je i dobitnik nagrade za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore. Tu nagradu, kao što pretpostavljam da znate, prvi put ove godine dodjeljuje Uprava za dijasporu, Ministarstvo vanjskih poslova. Njegov doprinos u promociji Crne Gore u inostranstvu i diplomatiji je nemjerljiv. Posebno smo ponosni što ga je upravo naše društvo predložilo za ovu prestižnu nagradu.”
Pajković ukazuje na činjenicu da se angažmani crnogorskih udruženja u Sloveniji zasnivaju na očuvanju crnogorske kulture jezika i tradicije, odnosno svega što daje pečat crnogorskom identitetu.
“Ove godine, povodom Dana nezavisnosti, organizovali smo predavanje na temu Književno istorijski i jezički trenuci u savremenoj Crnoj Gori. Gost i predavač bio je naš istaknuti akademik i profesor dr Milorad Nikčević. Predavanje je bilo zaista dobro posjećeno, a posebno raduje što su crnogorski studenti u Sloveniji pokazali interesovanje za tu temu. Zapravo, prijatno smo iznenađeni privrženošću mladih ljudi crnogorskom jeziku i Crnoj Gori.Teme jezika i književnosti, a time i identiteta, ostaju i dalje naš prioritet. Imamo još dosta planiranih projekata na tu temu. Uostalom, smatram da treba da smo ponosni na svoje porijeklo i jezik, a ne da se ponašamo kao da se ustručavamo što smo Crnogorci. To se posebno odnosi na definiciju ‘maternjeg jezika’. To ništa ne znači. Mi imamo svoj, crnogorski jezik.”
Kao član Savjeta za saradnju sa crnogorskim iseljenicima, radi na međunarodnom povezivanju i saradnji u vidu zajedničkih nastupa.
“Izuzetno dobru saradnju imamo sa Crnogorskim društvom Luksemburg – Montenegro, iz Luksemburga, kao i sa Crnogorskom etničkom zajednicom Australije, zapravo sa njenim osnivačima Miškom Mandićem i bračnim parom Špadijer. Saradnja sa ovim društvima se može smatrati primjerom dobre prakse. Uz to, naše veze sa Crnom Gorom su takođe veoma jake. Pridružili smo se program ‘Herojima Božićnog ustanka’, obilježavajući 70 godina od smrti Krsta Zrnova Popovića. Tada smo i položili vjence u ime crnogorske dijaspore u Sloveniji, pored gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića i predsjednika opštine Danilovgrad Branislava Đuranovića, te predsjednika opštine Mojkovac Dejana Medojevića. Takođe smo jedni od potpisnika pokrenute inicijative za rehabilitaciju generala Popovića, koji je cijeli svoj život posvetio Crnoj Gori. I baš u toj sponi, starog i novog, istorije i budućnosti, a sve u očuvanju naše države, identiteta i samostalnosti, vidimo djelovanje i doprinos našeg društva i cijele dijaspore.”
O svom angažmanu u Savjetu za saradnju sa crnogorskim iseljenicima, kaže da je ovo tek druga sjednica i da je to malo vremena za neku dublju analizu.
“Ali mislim da je dobro što je formirano jedno ovakvo tijelo gdje svojim radom i savjetima možemo doprinijeti boljem položaju crnogorskih iseljenika. Savjet sačinjavaju razni odbori u koje smo uključeni na osnovu toga gdje možemo dati svoj najveći doprinos. Tako odbori obrađuju posebne problematike, od odbora za kulturu i nauku, odbor o položaju iseljenika u zemljama prijema, odbora za pravna pitanja, za zdravstvo i drugo. Vjerujem da ćemo svake godine imati bolje i konstruktivnije predloge i da će to pozitivno i konkretno mijenjati naš iseljenički položaj i status.”
Željko VUKMIROVIĆ
