„To je način da najmlađim osnovcima čestitamo predstojeći početak školske godine, a njihovim roditeljima olakšamo bar dio izazova sa kojima se suočavaju” rekao je Stijepović agenciji Mina.
On je naveo da je u te svrhe Glavni grad za tri godine izdvojio 350.000 eura i na taj način su se potrudili da roditeljima olakšaju pripremu djece za polazak u školu.
Kako je podsjetio Stijepović, u mandatu aktuelne gradske uprave već treću godnu zaredom realizuje se ta aktivnost, i u tom periodu Glavni grad je obezbijedio komplete udžbenika za više od 7,5 hiljada prvaka.
„Kada je u pitanju novčana pomoć za nabavku školskog pribora, 2015. i 2016. ovaj vid podrške ostvarilo je preko 500 djece osnovnog školskog uzrasta”, precizirao je Stijepović.
On je dodao da je, kada su najmlađi u pitanju, dvostruko uvećana vrijednost paketića za novorođenčad, tako da Glavni grad za tu namjenu sada godišnje izdvaja stotinu eura.
Stjepović navodi da je u partnerstvu sa resornim ministarstvom Glavni grad izgradio vrtić u Zagoriču, a u toku je izgradnja vrtića na Starom Aerodromu, kako bi se stvorile neophodne pretpostavke za bolje uslove u predškolskom obrazovanju.
„Vodeći se našom strategijom ravnomjernog razvoja grada, gradska uprava odlučno i posvećeno nastavlja da stvara sve neophodne pretpostavke za izgradnju vrtića u Bloku VI i u Tuzima, jer je to dugogodišnja potreba građana tih područja koju će, takođe, biti realizovana partnerski sa Ministarstvom prosvjete”, najavio je Stijepović.
On je istakao i da pravo na odmor i rekreaciju djece u Javnoj ustanovi “Dječji savez” svake godine besplatno koristi oko 320 djece osnovno-školskog uzrasta iz porodica sa lošim materijalnim stanjem.
„Realizovana su značajna ulaganja u odmaralištu na Veruši. Prošle godine izvršeno je kompletno renoviranje kuhinje po standardima HACCP sistema, kao i djelimično renoviranje paviljona “Komovi” u šta smo uložili 150.000 eura” kazao je Stijepović.
On je naveo da Glavni grad pruža socijalnu uslugu „Stanovanje uz podršku” u partnerskom odnosu sa Centrom za socijalni rad i nevladinom organizacijom „Centar za prava djeteta“.
“Posredstvom ove usluge Glavni grad obezbjeđuje smještaj za određeni broj lica, bivših štićenika ustanove Dječji dom Mladost Bijela”, pojasnio je Stijepović.
Stijepović tvrdi da Glavni grad vodi odgovornu socijalnu politiku i da je ove godine opredijelio 30 stanova za osobe u stanju socijalne potrebe i 24 stana za zaposlene u lokalnoj upravi, od čega četiri za vatrogasce.
On je istakao da su u prethodnih godinu počela sa radom četiri nova socijalna servisa u Glavnom gradu i to ženski paviljon na Kakarickoj gori, Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, Dnevni centar za podršku djeci u riziku i Prihvatilište za beskućnike.
Osim navedenog, Glavni grad, kako je kazao, vodi brigu i o starijoj populaciji, a Stijepović je podsjetio da je lokalna uprava partner u realizaciji najveće investicije za potrebe socijalnog staranja u Crnoj Gori, Doma za stare, gdje je u toku tender za izbor izvođača radova na izgradnji objekta u kojem će moći da boravi 270 osoba i čija je vrijednost deset miliona eura.
„U partnerstvu sa Udruženjem penzionera, Glavni grad je dodijelio tri lokacije za izgradnju stambenih zgrada za penzionere i oslobodio ih naknade za komunalno opremanje. Do sada je, kroz izgradnju dvije zgrade, 200 porodica penzionera riješilo stambeno pitanje, a uskoro će biti završena izgrađena još jedne zgrade sa 88 stanova za penzionere”, najavaio je Stijepović.
On je rekao da je učešće Glavnog grada u tom projektu 3,5 miliona eura.
Kako je istakao, otvorena su i dva Dnevna centra – boravka za penzionere, na lokacijama Blok IX i u novouseljenoj zgradi penzionera na Tuškom putu.
„U kontinuitetu obezbijeđujemo i uslugu „Pomoć i njega u kući“, za koju godišnje izdvajamo 100.000 eura i koju trenutno koristi oko 90 starih lica”, naveo je Stijepović.
Prema njegovim riječima, Glavni grad učestvuje u projektu Regionalnog stambenog programa, čijom realizacijom će u mandatu aktuelne gradske uprave, na trajan i kvalitetan način, biti riješeno stambeno pitanje za preko 170 porodica, pripadnika najranjivije grupe stanovništa, doseljenika sa Kosova, koji žive na Koniku.
Mina
