Iz NVO su, međutim, kazali da je tačno da se izgradnja drugog bloka kosi sa Pariskim sporazumom. Vuković je kazao Pobjedi da se boji da će Crna Gora morati da zaboravi na gradnju drugog i da redukuje proizvodnju postojećeg bloka ukoliko parlament ratifikuje Pariški sporazum o klimatskim promjenama koji nalaže ogrničavanje rasta globalne prosječne temperature na 1,5 stepen celzijusa u odnosu na predindustrijski nivo. Pariski sporazum, koji je stupio na snagu 4. novembra prošle godine, ratifikovalo je 166 od 197 zemalja članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime, među kojim nijesu SAD.
Studija
Iz Ministarstva ekonomije su saopštili da studija pod nazivom Socio-ekonomska analiza investicija za potvrđivanje Pariskog sporazuma, čiju su izradu zajedno sa Vladom omogućili Global Envajronment fasiliti i UNDP i koja prati Zakon o potvrđivanju Pariskog sporazuma, pokazuje da taj akt može imati samo benefite za Crnu Goru. - U odnosu na izgradnju drugog bloka stav Vlade je poznat. Osim ekonomskih i energetskih efekata, njegova realizacija će donijeti i prijeko potrebno rješenje za ekološko stanje u Pljevljima. Puštanjem u rad novog bloka TE i ekološ- kom sanacijom postojećeg, za čiji projekat su već prikupljene ponude, riješiće se značajan dio ekoloških problema u dijelu klimatskih promjena koji su vezani za dosadašnji način valorizacije pljevaljskog uglja. Istovremeno, planiranim projektom toplifikacije grada, riješiće se i ključni problem životne sredine pljevaljske kotline u grejnoj sezoni - tvrde u Ministarstvu ekonomije.
Priozvodnja struje
Iz ovog Vladinog resora podsjećaju da proizvodnja električne energije na bazi uglja, kako u Crnoj Gori, tako i u razvijenim zemljama EU, koja je i navjeći zagovornik striktne primjene Pariskog sporazuma, i dalje predstavlja realnu potrebu. - Naravno, primjena savremenih pristupa i najboljih raspoloživih tehnologija, uz poštovanje zahtjeva regulative za zaštitu životne sredine EU, neminovni su preduslov. Upravo to će biti slučaj i po pitanju projekta izgradnje drugog bloka TE - dodali su iz Ministarstva. Potvrđivanjem sporazuma, objašnjavaju oni, Crna Gora učvršćuje svoj put ka učlanjenju u EU i potvrđuje preuzetu obavezu zajedničke borbe protiv negativnog uticaja klimatskih promjena sa ostalim zemljama potpisnicama.
Grin houm: Potvrda sporazuma ne bi smjela biti sporna
Iz NVO Grin houm kažu da je tačno da se izgradnja drugog bloka kosi sa Pariskim sporazumom čiji smo potpisnici, kako navode, od aprila 2016. kada je predsjednik države Filip Vujanovic na sjednici Generalne skupstine UN stavio svoj potpis na ovaj sporazum.
- Pariski sporazum je civilizacijska tekovina i jedan od ključnih aspekata pridruživanja Crne Gore EU. Zato ratifikacija ne bi smjela biti pod znakom pitanja jer odustajanje od ovog sporazuma znaci i odustajanje od EU. Vlada se nalazi u situaciji kada mora da uskladi zvanične javne politike i EU opredjeljenje sa interesima komercijanih preduzeća ili privatnih interesa. Zato pozivamo sve poslanike da ozbiljno shvate svoju dužnost u odnosu na javni interes, održivu budućnost i međunarodnu poziciju Crne Gore i da glasaju za ratifikaciju Pariskog sporazuma - kazala je koordinatorka programa za zaštitu životne sredine u toj NVO Jelena Marojević-Galić.
Podsjetila je da sve zemlje kandidati moraju preći na održive, obnovljive izvore energije i unaprijediti energetsku efikasnost i da s tim treba početi odmah.
- Nastavak investiranja u energetska postrojenja koja koriste fosilna goriva, pogotovo ugalj, nije kompatibilan sa međunarodnim obavezama, odnosno u suprotnosti je sa Pariskim sporazumom. Budući da se Crna Gora potpisivanjem Pariskog sporazuma već obavezala da neće raditi suprotno njegovim ciljevima, svi projekti daljeg korišćenja uglja su neekonomični. Bilo da se radi rekonstrukcija postojećeg ili izgradnji novog bloka TE, takav objekat se ne bi mogao koristiti u punom obimu pa je isplativost takve investicije neizvjesna – kazali su iz ove NVO Pobjedi i dodali da na to godinama ukazuju.
Dodaju da je problem sigurnosti snabdijevanja električnom enegrijom vrlo ozbiljan.
- Veliki uvoz struje i velike suše kao posljedica klimatskih promjena to pokazuju. Od Vlade i komercijalnih aktera se očekuje da problem sigurnosti snabdijevanja rješavaju u skladu sa Pariskim sporazumom i strateškim opredjeljenjem o ulasku U EU, što je u najboljem interesu Crne Gore - kažu u NVO Grin houm i podsjećaju da je u EU započet proces energetske tranzicije.
- I u Jugoistočnoj Evropi moraće doći do promjene energetske paradigme, uglavnom pod uticajem obaveza koje proizilaze iz procesa pridruživanja EU kao i djelovanja tržišnih pritisaka na sadašnje ključne aktere, posebno u elektroenergetskom sektoru – smatraju u ovoj NVO.
(Pobjeda)
