Svijet

Katalonija: Prosperitetna, prkosna, ponosna

Domovina nekih 7,5 miliona stanovnika koji sve gorljivije žele da se odcijepe od Madrida, Katalonija na sjeveroistoku Španije je jedna od najbogatijih pokrajina monarhije.
Katalonija: Prosperitetna, prkosna, ponosna
Portal AnalitikaIzvor

Naziv Katalonija datira iz 12. vijeka. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrisana u Španoiju u 15. vijeku. Imala je samoupravu , ona je uključivala i upotrebu vlastitog jezika: Ipak, izgubila je 11. septembra 1714. godine, kada je nakon 14 mjeseci opsade Barselona pala u ruke španske vojske, a taj dan se obilježava kao nacionalni praznik.

U doba nacionalnih pokreta u Evropi u 19. vijeku, svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji, koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju, te je obnovljen Generalitat de Catalunya.

U Španskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Fransisku Franku, a upravo pod njegovom diktaturom (od 1939. do 1975.) izgubila je autonomiju, te je ponovno stekla kada je uvedena demokratija u Španiji. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.

Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan i više od 7.000 multinacionalnih kompanija, prema podacima koje je iznio Ramon Tremosa i Balsels, ekonomista i evropski poslanik naklonjen nezavisnosti te sjeveroistočne pokrajine.

S 20 odsto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 odsto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španije, u čiji državni proračun uplaćuje gotovo 10 milijarda eura godišnje.

Podrška nezavisnosti iznosila je 20 odsto prije ekonomske krize 2008. godine, ali od tada je brzo rasla i danas iznosi između 45 i 50 odsto. Mnogi Katalonci krive centralnu vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano ekonomsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenjem autonomije.

Zagovornici nezavisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi.

S druge strane, španski ministar ekonomije Luis de Guindos uvjerava da će ekonomija nezavisne Katalonije doživjeti pad od 25 do 30 odsto, jer je uvjeren da će postsecesionistički status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače.

Prije dvije sedmice predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker rekao je da će Evropska unija priznati nezavisnost Katalonije samo ako se sprovede zakonit referendum, što - prema sadašnjem španskom Ustavu - nije, jer treba da se sprovede na čitavoj teritoriji monarhije. Referendum je nezakonitim proglasio i španski Ustavni sud.

N1 Info

Foto: REUTERS/Albert Gea

Portal Analitika