Ona je, tokom studijske posjete povodom predstavljanja tog turističkog proizvoda, koja je organizovana u okviru projekta "Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje – srednjovjekovna tema", kazala da je taj projekat u završnoj fazi implementacije, da traje dvije godine i da se radi o IPA prekograničnom projektu između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, koji finansira Evropska unija.
„Studijskom posjetom prezentujemo turistički proizvod koji smo razvili u okviru projekta i pozvali smo pet agencija iz Crne Gore i pet agencija iz Bosne i Hercegovine da obiđu proizvod u Crnoj Gori tokom tri dana studijske posjete, a nakon toga ćemo imati tri dana u Bosni i Hercegovini“, kazala je Vujičić.
Ona je pojasnila da je proizvod, koji je nastao u okviru projekta, koncipiran tako što su povezali opštine Herceg Novi, Nikšić, Šavnik, Žabljak, Plužine i Pljevlja i identifikovali 26 domaćinstava, koja, kako je navela, najbolje prezentuju tradicionalne vrijednosti koje su se zadržale stoljećima na ovim prostorima.
„Posjetu smo započeli domaćinstvom u Nudolu, to je pogranično selo između Crne Gore i Hercegovine, i imamo projektovane još tri posjete primorskom zaleđu. Taj dio smo ogradili kao klaster primorsko zaleđe, gdje smo identifikovali sedam domaćinstava, poslije toga ćemo ići na Lušticu gdje imamo šest domaćinstava i nakon toga idemo na sjever Crne Gore gdje smo u okviru dva klastera Karavanski putevi i Stećci – nijemi spomenici minulih vremena identifuikovali još 15 lokalnih proizvođača“, pojasnila je Vujičić.
Osim tih 26 domaćinstava, kako je navela, od kojih će 15 da posjete tokom studijske posjete, projektom su napravili i četiri tematske staze – u Herceg Novom, Plužinama, Žabljaku i Pljevljima.
„Te staze nam prezentuju i kompenziraju ono što mi od materijalinih ostataka nismo toliko sačuvali, iz tematike rute koja se odnosi na vojvodstvo Kosača iz 15. vijeka.pPokušavamo da kroz te tematske staze, koje su duge od dva do četiri kilometra – da kroz info table, interesante sadržaje koje smo kreirali, približimo temu posjetiocu i jednostavno zaokružimo cijeli proizvod“, navela je Vujičić.
Kako je ocijenila, takvi proizvodi su se jako dobro pokazali za prezentaciju ruralnog područja Crne Gore.
„Samim povezivanjem i uvezivanjem jedne ponude, uokvirene u jednoj temi, jedan razlog više posjetiocima smo dali da otkriju, da se prošetaju, manje poznatim područijima, koja nisu u potpunosti turistički valorizovana“, istakla je Vujičić.
Ona je kazala da projekat sa crnogorske strane sprovodi CSTI i Ministarstvo turizma, dok su partneri na projektu iz Bosne i Hercegovine Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke (HERAG), Turistička zajednica Županije Zapadnohercegovačke (TZŽZH), Opština Ljubuški i Javna ustanova za razvoj turizma i zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog nasljeđa "Radimlja“.
Predstavnica Javne ustanove Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke (HERAG) iz Bosne i Hercegovine Monika Bulić kazala je da je u toj državi odabrano 21 domaćinstvo za projekat.
„Tu turu smo podijelili u jedan dio koji obuhvata destinaciju Život na srednjem vijeku – kako su živjele žene, kozmetiku koju su koristile, odjeću kako su šile, do života u pregrađima i gradovima u kojima je boravio vladar Herceg Stjepan Kosača, od tvrđave u Ljubuškom, do Stoca i Blagaja, do Herceg Novog“, pojasnila je Bulić.
Za Bosnu i Hercegovinu, projekat kako smatra, ima jako veliki značaj.
„S obzirom da se radi o prekograničnioj saradnji, o umrežavanju, stvaranju nekih novih motiva za druge projekte, obnovili su se neki lokaliteti, stavile su se u pogon stvari koje nisu imale neki veliki značaj“, navela je Bulić.
Aćim Dabović iz seoskog domaćinstva u Nudolu, kazao je da se bavim proizvodnjom grožđa, vina i jakih alkoholnih pića.
„Jedan sam od manjih proizvođača u Crnoj Gori i svoje proizvode, pošto su vrhunskog kvaliteta distribuiram restoranima i hotelima u Crnoj Gori pošto sam ograničen količinama. Organizujem posjete svom domaćinstvu. Uglavnom su to posjete sa crnogorskog primorja“, naveo je Dabović.
On smatra da je projekat koji implementira CSTI od ogrmne je koristi njemu, a i opštini Nikšić i Crnoj Gori.
„Saznaće se više o mom domaćinstvu i mojim vinima. Preko 800 turista je posjetilo moje domaćinstvo i našu vinariju. Turisti obično dođu radi vina, jer je dosta ljubitelja vina, a dosta je i ljubitelja prirode. Tako da se ne oduševe samo vinarijom i prizvodima od grožđa, nego i prirodom, jer Nudol ima dosta turističkog potencijala koji je nažalost do sad bio nevalorizovan“, istakao je Dabović.
Nikola Sikimić iz seoskog domaćinstva Žlijebi, koje se nalazi na 750 metara nadmorske visine, kazao je da je to selo neobično zbog izgleda kamenih kuća, koje su pokrivene sa kamenim pločama.
„Ovuda prolaze stranci. Prilično dosta ih prođe i ode na vidikovac i obavezno svrate ovdje kod mene. Ja ih svraćam da ovu ljepotu vide, a ne prođu a da ne vide srž tih ljepota, u srž kamene kuće. To je poenta, da gost koji dođe sa strane da ode sa utiscima, kad ode svojoj kući, da poželi ponovo da se vrati ovdje“, naveo je Sikimić.
On je rekao da se njegovo domaćinstvo bavi proizvodnjom domaćih proizvoda, vina, sokova, rakije, sira i povrća.
„Projekat CSTI je odličan, jer svugdje gdje odeš vidiš nešto novo što ako sjetiš možeš da primjeniš. Pokupiš ono sve što trebi odgovara i ponudiš kasnije sebi i gostima“, naveo je Sikimić.
Nevena Tripković iz seoskog domaćinstva u Trebesinu kazala je da turistima nude domaće specijalitete i stara jela iz tog kraja.
„Sve je to domaća proizvodnja, jer je zaokruženo time što držimo mangulice svinje, imamo svoju baštu, trudimo se to da budu ekološki proizvodi jer imamo izvorsku vodu“, rekla je Tripković.
Ona smatra da će projekat CSTI doprinijeti dosta jer su se, kako je navela, zbližili sa ljudima koji rade na sličan način.
„Velikih iskustava smo stekli družeći se sa ljudima. Iako radimo od 2003. godine na ovakvoj vrsti usluge, čovjek uvijek nešto novo prepozna i sebe u onom što drugi rade i trudi se da povoljša svoju uslugu“, navela je Tripković.
Đorđe Misinezović iz seoskog domaćinstva na Podi, kazao je da je njegovo domaćinstvo specifično jer posjeduje mlin koji je ispravan, jedini u opštini Herceg Novi, navodeći da je u tom gradu bilo preko 80 mlina.
„Tek ove sezone naše domaćinstvo je počelo malo ozbiljnije raditi. Registrovani smo kao seosko domaćinstvu, u koje turisti dođu da pogledaju mlin, probaju domaći sir, masline, jagnjetinu ispod sača. Našem domaćinstvu najveći je problem da se ispromoviše ovo što imamo, a nadam se da će tome doprinijeti projekat CSTI“, istakao je Misinezović.
