Kada, gdje i koliko ih je posađeno, za Radio Jadran priča inicijator ove velike akcije, viši naučni saradnik Instituta Igalo, dr sci Ljubo Radojičić. On je priloženom foto dokumentacijom iz svoje arhive, na možda najbolji način – slikom, napravio poređenje iz vremena kada su posađene i aktuelnog kada vlada epidemija palminog surlaša i sve je manje prirodnih spomenika kulture.
“Ovu akciju sam preduzeo sa željom da se što više poveća fond zelenila u okruženju Instituta “Dr Simo Milošević “, pa smo najprije posadili palme ispod Titove vile i na Petlji u Igalu. Sve je išlo u prilog mojem višedecenijskom angažmanu da se realizuje vizionarska ideja prof. dr Milutina Živkovića da se Igalo proglasi liječilišnim mjestom”, prisjeća se dr Radojičić.
Kako dalje pojašnjava dr Radojičić, ovakvim proglašenjem Igalo bi bilo definitivno zaštićeno, jer bi bilo obavezno da se za svakog pacijenta obezbijedi određena kvadratura zelenih površina uz sav ostali specifični režim koji važi za liječilišno mjesto. Međutim danas:
“Sa žaljenjem mogu da konstatujem da nijesam uspio premda mi je to bio najproritetniji zadatak protekle tri decenije”, priznaje dr Radojičić.
Duž novske rivijere, u zoni morskog dobra, tada je posađeno 150 stabala palmi, nabavljenih iz domaćih rasadnika. Godinu kasnije, obavljena je obnova propalih i otuđenih sadnica i posađeno ih je još 50, precizira se u izvještaju mr Anta Sterniše, koji je dostavio Morskom dobru, a u koji je Radio Jadran imao uvid.
U izvještaju se kaže da je sadnja palmi obavljena na obali Nikole Kovačevića gdje ih je posađeno čak 70, zatim u Zmijicama u Zelenici gdje ih je zasađeno 57, u Igalu na Petlji zasađeno je 50, u Meljinama 15, a na štealištu kod hotela Plaža 8.
“Ipak, mogu da konstatujem da se sve ove palme za sada odlično drže, sem dvije ili tri koje su posječene kod hotela “Plaža” ispod vile “Beko”, mada mislim da nijesu posječene zbog napada surlaša, jer nije riječ o phoenix-u”, ustvrdio je dr Radojičić.
U izvještaju mr Sterniše navodi se da su najviše posađene sadnice palme koja danas “iščezava” – phoenix canariensis. Tako je 50 komada našlo mjesto duž Obale Nikole Kovačevića ’97 god, a godinu kasnije još 20 , a 15 Phoenixa je zasađeno i u Meljinama. Osim ovih, phoenix i waschingtonia filifera posađene su i u Zelenici ispod OŠ Ilija Kišić, na pristaništu ispod bivše željezničke stanice, te na lokaciji Zmijice. Najprije je ’97. zasađeno 32 komada, a godinu kasnije još 25. U Meljinama je posađeno 15 komada phoenixa u drvorednom rasporedu, dok je u Igalu na Petlji u manjim i većim grupacijama posađeno 50 komada chamaerops humilis i chamaerops excelsa. U izvještaju se dalje navodi da je na Šetalištu Pet Danica, u neposrednoj blizini Hotela Plaža sa zapadne strane zasađeno 8 komada waschingtonia filifera i chamaerops excelsa, i to ’97. 3 komada, a godinu kasnije još 5. Uz palme je tada, pod kontrolom dr Radojičića, nabavljena i humozna zemlja i ”glistenjak” za kvalitetniju sadnju.
Akcija sadnje palmi tada je sprovedena u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom.
Možemo li danas odgovornijom, efikasnijom, stručnijom i zajedničkom strategijom, od lokalnih zajednica do države, od svakog pojedinca do preduzeća u čijem dvorištu postoje palme, zaustaviti njihovo propadanje i početi s obnavljanjem uništenog fonda?
IZVOR: Radio Jadran
