Tramp je naveo i da će SAD prebaciti ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, ali da Amerika i dalje podržava rješenje o dvije države, prenosi B92.
Tramp je dodao da SAD ostaju duboko posvećene tome da olakšaju postizanje mirovnog sporazuma koji bi bio prihvatljiv za obje strane na Bliskom istoku.
Prema njegovim riječima, došao je na mjesto predsjednika SAD da na novi način gleda ka svejtskim problemima, a svi izazovi zahtijevaju novi pristup.
On je kazao da prethodnim predsjednicima SAD priznanje Jerusalima kao glavnog grada Izraela bilo je obećanje tokom izbornih kampanja, ali da to niko nije uradio.
"Izrael je suverena nacija sa pravima kao svaka druga da odluči koji je njen glavni grad. Prihvatanje toga je neophodno za postizanje mira. Prije 70 godina pod Trumanom smo priznali Izrael. Jerusalim je sjedište izraelske vlade, izraelskog parlamenta, kao i izraelskog Vrhovnog suda", naveo je Tramp.
Lider Hamasa Ismail Hanije i palestinski predsednik Mahmud Abas vođa Fataha dogovorili su se nešto ranije da Palestinci nakon Trampove objave izađu na ulice Jerusalima.
"Odluka koja je donijeta je agresija protiv Palestinaca, muslimana i svakog slobodnog čovjeka na svijetu", rekao je Hanije i upozorio da niko ne može da predvidi stvari koje će razviti kao posljedica, ne samo među Palestincima, već u čitavom regionu.
Hanije je naveo da neće biti države Izrael na palestinskoj zemlji i da će Jerusalim biti glavni grad države Palestine.
On je ocijenio da odluka SAD predstavlja zvaničan kraj pregovora o miru.
Osim toga, širom svijeta stižu upozorenja da će odluka Trampa oko Jerusalima imati dalekosežne posljedice.
“Proglašenje Jerusalima za prijestonicu je nepoštovanje istorije i istine u regionu. To je velika, okrutna nepravda, kratkovidost i ludost, i gura region i svijet u oganj kome se neće videti kraj", napisao je na Tviteru potpredsjednik turske vlade Bekir Bozdag, prenosi Rojters.
Na osnovu plana Ujedinjenih nacija iz 1947. godine predviđena je podjela Palestine u tri entiteta: jevrejsku državu i arapsku državu, a da Jerusalim bude corpus separatum (zasebno tijelo, entitet), pod specijalnim međunarodnim režimom.
Plan su prihvatili cionistički lideri, ali su ga arapske vođe odbacile. Nakon prestanka mandata Velike Britanije nad Palestinom proglašena je država Izrael u maju 1948. godine sa zapadnim Jerusalimom kao glavnim gradom, a istočni Jerusalim je bio pod kontrolom Jordana.
Izrael je istočni dio Jerusalima osvojio u Šestodnevnom ratu 1967. i kasnije ga anektirao. Na osnovu zakona iz 1980. Jerusalim je postao "vječni i nedjeljivi" glavni grad Izraela.
Palestinska uprava namjerava međutim da istočni Jerusalim proglasi glavnim gradom svoje buduće države, nezavisne Palestine koja bi obuhvatala Zapadnu obalu i pojas Gaze.
Kongres SAD je 1995. godine usvojio Akt o jerusalimskoj ambasadi kojim poziva svoju vladu da premjesti Ambasadu u Jerusalim glavni grad države Izrael. Zakon je obavezujući, ali ima klauzulu koja je omogućavala predsjednicima SAD da odlažu primjenu na po pola godine. Bil Klinton, Džordž Buš Mlađi i Barak Obama su sistematski svakih šest mjeseci odlagali odluku o preseljenju.
