Prije nekoliko dana, kako za Pobjedu tvrdi predsjednica ovog udruženja Emira Ličina, određene NVO počele su ponovo kampanju u kojoj pozivaju građane da traže azil u Njemačkoj. Isto se dogodilo 2015. kada je sa sjevera Crne Gore 3.635 stanovnika napustilo ognjišta i otišlo u Njemačku tražeći azil i svi oni su nakon nekoliko mjeseci bili odbijeni i morali su da se vrate. Ličina ističe da bi ih ponavljanje ovakve greške skupo koštalo. ,,Kampanja“ - Da bi ostali u Njemačkoj, mnogi stanovnici Zapadnog Balkana uputili su se i podnijeli zahtjev za azil, a zapravo su htjeli samo posao. Prije par dana započeta je slična ,,kampanja“ određenih NVO koje šire dezinformacije i tumače njemačke zakone po svojoj želji - kaže Ličina koja je zaposlena i u integracijama grada Kelna.
Ona tvrdi da te NVO neupućene i one koji žive u malo težim uslovima, kojima je svaka mogućnost za boljim životom dobrodošla, podstiču da napušte svoja ognjišta. - Oni šire dezinformacije, tumače njemačke zakone po svojoj želji i na taj način koriste nevoljnike u nečasne svrhe. Nakon toga udare po vlastima, kako ih oni tjeraju iz zemlje i predstavljaju ih kao krivce za napuštanje i iseljavanje sa sjevera Crne Gore. U zadnjem talasu, 2015. godine, upravo je bio ovakav scenario. Pričali su im da ih ovdje čekaju kuće, posao i viza za ostanak – kazala je Ličina. Prema riječima naše sagovornice, veliki broj građana je povjerovao i uputio se sa porodicama za Njemačku. Ličina: Ne nasijedajte, azil nije lako dobiti Tvrdnje raznih NVO u Crnoj Gori, nažalost, potpuno su suprotne realnom stanju i uslovima. One tumače njemačke zakone po svojoj želji i šire dezinformacije neupućenima koji žive u težim uslovima i na taj način koriste nevoljnike u nečasne svrhe, poručila je Emira Ličina - Zamislite, podstiču i pomažu jednoj majki s djecom da dođe tražiti azil, a muž da ostane kući - kazala je Ličina komentarišući nedavni prilog na TV Dojče Vele gdje Asmira Kujović iz Bijelog Polja javno kaže da sa djecom opet želi da ide u Njemačku iako su je 2015. godine odbili. Ona kaže da i ,,sada planiraju nakon Nove godine da idu za Njemačku, žele da se ponovo sretnu sa prijateljima i kolegama“. Ličina ističe da su tvrdnje raznih NVO u Crnoj Gori, nažalost, potpuno suprotne realnom stanju i uslovima. - Pošto naši državljani mogu da dođu kao migrantni radnici, mišljenja sam da bi poštenije bilo tim organizacijama da ih upute i posavjetuju da traže radnu vizu i na taj način ih pomognu. Zašto u Crnoj Gori već nekoliko godina raznorazne NVO imaju prostor za širenje dezinformacija i obmanjivanje poštenog svijeta zaista mi nije jasno, ali smatram da bi bilo krajnje vrijeme da se neko pozabavi tim problemom i spriječi ih da koriste ljude u nevolji kako bi huškali potom naciju protiv vlasti u Crnoj Gori - kazala je Ličina. Radna dozvola Ona navodi podatak da je u prvih osam mjeseci ove godine broj radnih dozvola za strane radnike iz zemalja Zapadnog Balkana u odnosu na isto razdoblje prošle godine porastao za gotovo 60 odsto, objavili su iz njemačke Savezne agencije za rad. A, tražitelje azila sa Zapadnog Balkana 2015. godine, koji su došli u Njemačku uglavnom radi posla, Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) odbio je u gotovo 100 odsto slučajeva. - Novi propis, takozvano prethodno odobrenje, omogućava ljudima sa Zapadnog Balkana da dođu u Njemačku pod određenim uslovima kao migrantni radnici. Istovremeno, ipak, broj odbijanja porastao je ove godine. Do kraja avgusta, savezna agencija odbila je radnu dozvolu u oko 17.500 slučajeva, osobama koje su tražile posao iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova - naglašava Ličina. Obično su, kako objašnjava, odbijeni zahtjevi u slučajevima u kojima pogođeni nemaju konkretnu ponudu za posao ili već postoji dovoljno domaćih tražitelja zaposlenja za taj posao. - Broj odbijanja porastao je na 54 odsto u prvih osam mjeseci u odnosu na isto razdoblje prethodne godine - kazala je Ličina. Savezno ministarstvo rada, dodaje ona, je upozorilo krajem prošle godine da preliminarno odobrenje saveznog zavoda za zapošljavanje ne znači odmah i dobijanje posla u Njemačkoj. - Tražitelji posla trebaju i vizu da bi mogli započeti radni odnos - naglasila je Ličina.
Ličina naglašava da građani Albanije, Bosne i hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije imaju male šanse da budu priznati kao azilanti u Njemačkoj jer dolaze iz sigurnih zemalja porijekla. - Ako uđete u Njemačku, zatražite tamo azil i sačekate da vaš zahtjev bude odbijen, morate očekivati zabranu ponovnog ulaska u Njemač- ku na duži vremenski period, ali i u čitavu šengensku zonu. Pored toga, prijeti prisilna deportacija - naglašava naša sagovornica. Od 1. januara prošle godine, objašnjava ona, prema državljanima ovih zemalja primjenjuju se pojednostavljena pravila o prijemu radi zapošljavanja. - Ako nijeste nikada bili ili ste samo posjetili Njemačku, možete dobiti vizu za rad ako imate ugovor za posao u Njemačkoj, i kada vaš budući poslodavac isposluje vašu radnu dozvolu kod Centra za zapošljavanje u Njemačkoj - kazala je Ličina. A radna dozvola, navodi ona, se dobija ako niko iz Njemačke i EU nije pogodan za to radno mjesto, a predviđena zarada je onolika koliko bi i Njemac zaradio za isti posao. Ona upozorava da se nikako ne smije sakriti boravak u Njemačkoj, jer se informacije provjeravaju u toku procedure za vizu. Ako ste u prošlosti već primali novac ili naknade kao tražitelj azila, možete dobiti radnu dozvolu tek po isteku 24 mjeseca nakon vašeg napuštanja teritorije Njemačke - objasnila je Emira Ličina.
