Te osjećaje, smatra ona, ne treba neminovno doživljavati kao loše, ako ih postavimo u pravilan kontekst i ako nam posluže da na osnovu njih „posložimo stvari u životu“.
Depresija i depresivnost - Vrijeme je praznika i slavlja i mnogi od nas se raduju provođenju vremena sa porodicom, praktikovanju običaja vezanih za praznike, darivanju i primanju poklona ili prosto uživanju u odmoru. Ipak, nije rijetko da se neki ljudi tokom praznika osjećaju loše, čak i kada ne znaju tač- no zašto – ističe Pejaković u razgovoru za Pobjedu.
Prema njenim riječima, nekada ćemo čuti ljude kako kažu da se „osjećaju depresivno tokom praznika“. Ona ističe da moramo upozoriti da depresija nije isto što i osjećanje depresivnosti koje povremeno svi iskusimo.
- Depresija je poremećaj raspoloženja koji je potrebno psihoterapijski a nekada i medikamentno tretirati, a takođe i sama depresija se može pogoršati tokom praznika. Onda je potrebno razgovarati sa svojim psihoterapeutom i potražiti razloge. Depresivnost, sa druge strane, je osjećanje pada raspoloženja, koje se povremeno javlja i samo po sebi nije indikator depresije. Neki ljudi, a većina nas povremeno, zna da se osjeća deprimirano u nekim situcijama, a ponekad i tokom praznične atmosfere – kaže sagovornica. „Moranje“
Ona objašnjava zašto je to tako. - Praznici su vrijeme kada se radujemo, međutim nekada se naša uvjerenja da se „moramo radovati“, da „se svi drugi raduju praznicima“ čine kao pretjerani zahtjevi koji se stavljaju pred pojedinca. Možda smo umorni ili ljuti ili imamo neki problem, a insistiranje na radovanju može nam pogoršati raspoloženje. Posebno ako pred sebe postavimo Praznici nam šalju signale Važno je da znamo da se ne moramo radovati i prisiljavati sebe da se radujemo tokom praznika više nego što možemo, da budemo blagi prema sebi, da se ne poredimo sa drugim ljudima i upadamo u pretjerane generalizacije da je svima odlično, jer to nije ni realno ni tako – ističe Adriana Pejaković Ako se osjećamo usamljeno tokom praznika važno je da otkrijemo zašto je to tako. Možda nam fale ljudi, a možda smo okruženi ljudima sa kojima se ne razumijemo najbolje zahtjev da se pošto-poto moramo radovati tokom praznika. Još ako vidimo, putem društvenih mreža, da drugi ljudi kače slike sa slavlja, sa zimovanja, egzotičnih destinacija na koje bismo i mi željeli da odemo ali nismo u mogućnosti. To onda proizvodi zaključak „da je svima lijepo sem meni“, „da svi drugi mogu da ostvare svoje želje osim mene“ – ističe Pejaković.
To je, kako kaže, dodatni povod koji može dovesti do osjećanja depresivnosti i nezadovoljstva. - Važno je da znamo da se ne moramo radovati i prisiljavati sebe da se radujemo tokom praznika više nego što možemo, da budemo blagi prema sebi, da se ne poredimo sa drugim ljudima i upadamo u pretjerane generalizacije da je svima odlično jer to nije ni realno ni tako – ističe Pejaković. Prema njenim riječima, zapravo mnogi ljudi u ovom trenutku nijesu ne mogu da proslavljaju praznike, niti imaju tu privilegiju. Mi ih prosto ne vidimo, ili nam nijesu primjetni koliko ljudi koji imaju finansijskih i drugih mogućnosti za lagodan život i proslavanje praznika u velikom stilu. Riječ je o socijalnoj vidljivosti i nevidljivosti određenih kategorija ljudi. Dakle, b udimo prema sebi blagi, radujmo se i radovanju drugih, a ako ikako možemo pomognimo nekome ko nije u prilici da proslavi praznike, a ima mnogo takvih ljudi i djece – ističe sagovornica.
Potražiti odgovor Prema njenim riječima, nekada možemo pripadati i onoj grupi ljudi koji se ne osjećaju dobro kada bi trebalo da se odmore jer imaju, često, nesvjesna uvjerenja da moraju mnogo da rade, da ne bi trebalo da se raduju ili odmaraju itd. - Onda je važno da tokom savjetovanja ili psihoterapije otkrijemo koji su to uzroci zbog kojih se osjećaju loše onda kada bi trebalo da se osjećaju dobro. Na primjer „moram da radim da bih bio OK osoba“, „ne smijem se radovati jer ću poslije plakati“. Obično su uzroci ovih uvjerenja u primarnoj porodici i našim ranim, dječjim zaključcima o sebi i svijetu. Nemojmo sebe osuđivati već istražimo razloge svog nezadovoljstva. Ako ne možemo sami, moći ćemo tokom psihoterapijskog procesa sa dobrim stručnjakom – ističe Pejaković.
Pravilno tumačenje Ona naglašava da je važno znati da su sva naša, pa i neprijatna osjećanja validna i važna jer nam daju šansu da tumačimo signale koje nam šalju. - Ako se osjećamo usamljeno tokom praznika važno je da otkrijemo zašto je to tako. Možda nam fale ljudi, a možda smo okruženi ljudima sa kojima se ne razumijemo najbolje. Možemo potražiti sebi slične. Problem može ići u obrnutom smjeru, neki ljudi imaju problem da nakon praznika ponovo uđu u svakodnevne obaveze. I tu se možemo zapitati zašto nam obaveze teško padaju, kako da pomognemo sebi, kako da olakšamo sebi i šta je ono što bi nas radovalo kao nagrada nakon dana ispunjenog obavezama – kaže ona.
Pejaković zaključuje da su istraživanja pokazala da upravo povezanost sa drugima, pomaganje drugima u nevolji, osjetno smanjuju naša osjećanja nezadovoljstva, tuge i praznine. - Važno je imati to na umu. Volimo sebe i druge. Nekad je i mali gest veliki....
