Nakon dvije kontrole Ministrastva kulture tokom 2012. godine i naređenih novih mjera, odnosno zaključaka Vlade iz jula te godine, Ministarstvo je u aprilu 2013. ponovo ušlo u Narodni muzej. Kako je to bivalo i tokom svih prethodnih kontrola, ustanovljeni su veoma mali pomaci u ispunjavanju najvažnijih obaveza irješavanju nagomilanih problema.
I ovoga puta na čelu komisije bio je inspektor za kulturnu baštinu Veselin Krstičević, zatimsavjetnica Milica Martić i pravnica i savjetnica Lidija Mijanović. Narodni muzej predstavljali su direktor Pavle Pejović, rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Ljiljana Zeković, rukovodioc Etnografskog muzeja Dragan Markuš, konzervator-restaurator u Dokumentaciono-matičnoj službi Ksenija Sekulić i dokumentarista Biserka Jovetić.
NIŠTA NOVO
Kontrola je, kao i godinama ranije, ponovo utvrdila nesređeno stanje u muzejskoj dokumentaciji, iako je nekoliko puta naloženo rukovodiocima da se anomalije što hitnije isprave. Stare inventarne knjige Istorijskog i Umjetničkog muzeja uglavnom nijesu bile uvezane, ukoričene, a nijesu bile ni ovjerene potpisom i pečatom rukovodioca službe dokumentacije. Takođe, famozna „nova knjga“ Istorijskog muzeja, iz 2007, u koju su unošeni podaci svega dva dana, takođe je bila u listovima, bez pečata i potpisa ovlašćenog lica.
Ministarstvo je, dakle, zaključilo da cjelokupna zatečena muzejska dokumentacija, inventarske knjige, ne obezbjeđuju pravnu i preventivnu zaštitu muzejskog materijala i nijesu dokaz o vlasništvu, kao i stvarnom stanju muzealija i arhivalija.
Da nešto debelo ne štima u Umjetničkom muzeju bilo je jasno svih prethodnih godina, a dodatno potvrđeno i 2013.
- S obzirom na nekoliko neuspješnih postupaka revizije muzejskog materijala Umjetničkog muzeja, dogovoreno je da se reviziji pristupi u cjelosti, a u skladu sa važećim propisima – navodi se u zapisniku Ministarstva kulture.
Kontrola je ustanovila da je rješenje o formiranju komisije za reviziju formalno-pravno neispravno, pa je naredilo ispravljanje grešaka. Svako rješenje za reviziju, takođe, bilo je zavedeno pod istim brojem, pa je kontrola preporučila ispravku.
Što se tiče revizije u Etnografskom i Muzeju kralja Nikole, utvrđeno je da je komisija za Etnografski formirana u februaru i da je sa radom počela u martu. Kao i u slučaju Umjetničkog, rješenje o obrazovanju komisije takođe nije bilo u skladu sa propisima koji regulišu ovu oblast.
NEPOTPUN IZVJEŠTAJ
Revizija materijala Muzeja kralja Nikole, kako se navodi u zapisniku, bila je obuhvaćena postupkom revizije Istorijskog muzeja, budući da su od 2013. novom reorganizacijom dvor kralja Nikole i Njegošev muzej bili u sastavu Istorijskog. Kontrola je takođe utvrdila neispravno rješenje o fomiraju komisije za Istorijski muzej. Predstavnici Ministarstva upozorili su rukovodioca da postupak revizije predsjednik komisije ne može organizovati „prema sopstvenom nahođenju“.
Budući da je Njegošev muzej ušao u sastav Istorijskog, članica komisije za reviziju, Ksenija Sekulić, dostavila je revizioni izvještaj od 12. juna 2009. godine, čije je detalje o manjku više od 1.500 predmeta Pobjeda već objavila u prethodnom serijalu istraživačkih tekstova.
Sekulić je, navodi se u zapisniku, kontrolore Ministarstva upozorila da izvještaj nije potpun, odnosno da je revizija rađena prije donošenja podzakonskih akata koji bliže uređuju taj postupak. Izjavila je, zatim, da se revizijom Istorijskog muzeja mora obuhvatiti i Njegošev muzej.
Kontrolom je takođe ustanovljeno da sistematizacija muzejskih zbirki, prema djelokrugu rada i sadržaju muzejskog materijala, ne može biti realizovana dok se ne završe sve revizije.
Poslovodstvo Narodnog muzeja nije bilo zaključilo ni staru muzejsku dokumtenaciju, niti uvelo novu, po novim propisima. Ni ovoga puta nije bio ustanovljen registar muzejskih kopija. U odnosu na izradu programa sakupljanja muzejskog materijala za period 2013-2018, ustanovljeno je da je Narodni muzej u postupku izrade tog akta. Čekali su na objedinjavanje podataka iz svih muzejskih jedinica, što bi poslužilo kao osnov za formiranje prijedloga programa.
Kontrola je konstatovala i da nijesu bila riješena ni neka kadrovska pitanja, koja su naređena mjerama iz 2012. godine.
ODUGOVLAČENJE
Krajem novembra 2013. kontrolori Ministarstva, Veselin Krstičević i Lidija Mijanović, ponovo su došli u Narodni muzej kako bi utvrdili jesu li rukovodioci ispravili utvrđene nedostatke. Ugostili su ih pomoćnica direktora za stručna pitanja Anđe Kapičić, rukovodilac Etnografskog muzeja Dragan Markuš, rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Ljiljana Zeković i pravnica Gorica Leković.
Kontrolori su prvo informisani da je Savjet NMCG donio odluku o formiranju radne grupe za izradu pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta. Takođe, Ljiljana Zeković je izjavila da je izrađen nacrt programa sakupljanja muzejskog materijala, te da će Ministarstvu biti dostavljen u roku od pet dana.
Naravno, ni ovoga puta ništa nije urađeno u vezi sa ispravljanjem brojnih nedostataka u muzejskoj dokumentaciji.
- Kako novi rukovodilac Dokumentaciono-tehničke službe nije još uvijek imenovan, po navedenom pitanju nije rađeno – izjavila je kontrolorima Gorica Leković.
Rukovodioci su, sa druge strane, korigovali manjkavosti u rješenjima za obrazovanje komisija za reviziju. Međutim, revizija u Umjetničkom i Etnografskom muzeju i dalje je bila u toku. Što se tiče Istorijskog muzeja, Anđe Kapičić je izjavila da revizija nije započeta zašto što je u toj muzejskoj jedinici još uvijek trajao proces revalorizacije kulturnih dobara. Kontrola je konstatovala da sporno rješenje o formiranju komisije za reviziju Istorijskog nije izmijenjeno i naložila hitnu ispravku.
Ponovo je sporna bila i sitematizacija muzejskih zbirki. Službenica Dokumentaciono-tehničke službe Ksenija Sekulić izjavila je da sistematizacija treba da uslijedi kao rezultat reorganizacije NMCG po novom statutu, a preduslov za nju su izvršeni temeljiti revizioni postupci. Isti uslov, prema njenim riječima, važi za zaključivanje stare muzejske dokumentacije i uvođenje nove, po novim propisima.
Utvrđeno je, takođe, da ni ovoga puta nije ustanovljen registar muzejskih kopija. Dodatno je konstatovano da je Narodni muzej bio u obavezi da mjesečno obavještava Ministarstvo kulture u vezi zakjučaka Vlade iz jula 2012.godine. Međutim, tu obavezu Muzej nijednom nije ispoštovao.
NA PUTU
Sve u svemu, više je nego jasno da Narodni muzej od 2004. do 2013. nije ispoštovao nijednu ključnu preporuku ili naređenje Ministarstva kulture i Vlade. Ponašajući se kao država u državi, brojnim opstrukcijama, odugovlačenjima, obmanama, prećutkivanjima, sakrivanjima… rukovodiocima muzeja je godinama polazilo za rukom da uživaju u „plodovima“ svog nerada.
Upravni odbor Narodnog muzeja, a kasnije i Savjet, takođe nikada nijesu preduzeli mjere iz širokog opsega svojih ovlašćenja. Štaviše, uprkos evidentnim propustima u radu generalnih direktora i rukovodilaca muzejskih jedinica, Upravni odbor i Savjet nikad nijesu pokrenuli pitanje bilo čijeg razrješenja, što je u konačnom onemogućavalo Ministarstvo da na ta rukovodeća mjesta imenuje nekog sposobnijeg.
Ako bismo se poslužili slikovitim primjerom bivšeg direktora Petra Ćukovića, koji je 2007. negativno komentarisao rok Vlade od 120 dana ostavljen Muzeju za sređivanje dokumentacije, onda definitivno nije isto putovati do Beograda pješke ili avionom, s tim što izgleda da su brojni rukovodioci Narodnog muzeja promašili rutu i krenuli pješke na put oko svijeta. Sa tog puta, po svemu sudeći, moraće se vratiti u mjesecima koji slijede. Jovan NIKITOVIĆ (nastavlja se)
Pejović predao dopis Borozanu, Borozan nije izvršio zadatak
U primjedbama na zapisnik iz aprila 2013, direktor Narodnog muzeja Pavle Pejović je naveo da je lično dopis Ministarstva kulture od 23. jula 2012.godine predao rukovodiocu Dokumentaciono-matične službe, Branislavu Borozanu, da u potpunosti izvrši zadatak sređivanja muzejske dokumentacije.
- S obzirom da navedena mjera nije u potpunosti izvršena, o čemu do ovog momenta nijesam bio obaviješten, naložiću njeno potpuno izvršenje – izjavio je Pejović.
Odlučnost direktora pokazala se bezuspješnom u kasnijem nadzoru, u novembru, ali mu to nije smetalo da Borozana iste godine imenuje za direktora Istorijskog muzeja.
U istom zapisniku, Ksenija Sekulić je izjavila da Dokumentaciono-matična služba nije dobila rješenja o obrazovanju komisija za revizije, te da su ih dobili samo članovi određene komisije. Takođe, prema riječima Sekulić, služba nije posjedovala ni dokumentaciju o ranijem nadzoru Ministarstva kulture, bez obzira što je istom prisustvovao rukovodilac službe Branislav Borozan. Sekulić je ukazala i da služba ne posjeduje ni dokumentaciju o zaključcima Vlade i mjerama koje je Narodni muzej trebao da izvrši.
