Od tog trenutka odjednom su se svi stavili u službu istine i pravde – Ministarstvo je osudilo neodgovoran odnos prema kulturnim dobrima, a aktuelna direktorica NM Vjera Borozan izjavila je da su pokrenuti procesi za rješavanje problema.
Desetak dana kasnije, na konferenciji za novinare Borozan je kazala da je nedugo nakon dolaska na mjesto direktorice konstatovala alarmantno stanje u skoro svim segmentima rada Muzeja, uključujući i samo fizičko stanje muzejskih predmeta. Novinare je obavijestila da je najkritičniji problem u tom trenutku u Muzeju bio naviranje vode i pojava buđi u centralnom depou,gdje se čuva najveće kulturno blago Crne Gore.
Vlagu i buđ, kaoi brojne druge anomalije u ostalim muzejskim objektima, konstatovala je i kontrola Ministarstva kulture 4. avgusta 2017. godine. Obilazak je nastavljen 9. avgusta, a u ime ministarstva kontrolu su obavili šefica odsjeka za implementaciju strategijaMilica Martić, savjetnica za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović i pravnica Vladana Prlja. Narodni muzej predstavljali su direktorica Vjera Borozan,rukovoditeljka Muzeja kralja Nikole Tanja Jović, rukovoditeljkaUmjetničkog muzeja Mirjana Dabović-Pejović, sekretarka Gorica Leković, rukovoditeljka Njegoševog muzeja Isidora Kovačević i rukovodilac Tehničke službe Igor Pavićević.
KROV PROKIŠNJAVA
Prije ulaska u centralni depo Muzeja kralja Nikole, kontrola je uočila neorganizovan, zapušten prostor, gdje zaposleni obično odlažu predmete u lošem stanju, odnosno one kojima je neophodan kompleksniji konzervatorski tretman. Muzejski materijal u depou bio je složen u metalnim i zastakljenim policama. U prvoj prostoriji, koja je odvojena od ulaznog prostora, smješteno je posuđe koje se nekada koristilo na dvoru. Obilježeno je inventarskim brojevima, crnim tušem. Na metalnim okvirima ormara vidljiva je pojava korozije. U blizini je mokri čvor i manji depo u kojem se nalazila kočija, u slobodnom prostoru, bez adekvatne zaštite.
Namještaj, koji se nalazi u depou, bio je neadekvatnosmješten, izložen propadanju zbog loših uslova i neadekvatnog postupanja. U prostoru je bilo evidentno prisustvo vlage, UV zraka, jer postoje manji prozori, zaštićeni od fizičkog ulaza, ali ne i od negativnog uticaja svjetlosti. Umjetničke slike bile su odložene neadekvatno, na metalnim šipkama, kukama i prikačene za ramove.
Tekstil je bio smješten u odvojenom prostoru, u suterenu, u kojem postoje stariji drveni ormari. Svuda su postojali spiskovi sa inventarskim brojevima muzejskih predmeta koji se nalaze u određenom ormaru, ali bez osnovnih podataka, koji bi omogućili zaštitu od nepotrebnog pristupa zaposlenih.
Depo za fotografije nalazi se u prizemlju objekta. U ovom prostoru je smješten dio predmeta od tekstila.U potkrovlju objekta su loši mikroklimatski uslovi, krov je oštećen na više mjesta. Iako je ranije saniran, problem nije riješen, te dolazi do prodora kiše.
Što se tiče Biljarde, odnosno Njegoševog muzeja, izložbeni prostor je zaštićen od dnevne svjetlosti, pregledan i održavan.Prizemnom dijelu se može pristupiti i iz dvorišta, gdje je organizovan prostor za osoblje. Kontrola je u tom dijelu zapazila i dio namještaja iz Dvorca kralja Nikole. Tu je smještena i kafeterija.
Na prvom spratu objekta nalazi se depo. Ovdjeje smješten pomoćni materijal, makete, fotografije, ključevi od vitrina, kojima je pristup ograničen na rukovodioca muzeja i domara. Objekat je opremljen odgovarajućim video i fizičkim obezbjeđenjem.U depou je zatečen i fond Umjetničkog muzeja (privremeno smješten).
- Zaposleni u ovoj radnoj jedinici nemaju pristup knjizi inventara, jer se sva muzejska dokumentacija nalazi u prostoriji u Vladinom domu – navodi se u zapisniku.
U prostoru gdje je izložen Reljef Crne Gore zapaženi su neadekvatni mikroklimatski uslovi, neredovno održavanje prostora i reljefa, zbog čega je ulošem stanju.
ZAŠTITA
Prostor za čuvanje muzejskog materijala u Umjetničkoj galeriji „DadoĐurić“ bio je bez prozora i uglavnom zadovoljavao uslove u pogledu zaštite od vlage (izuzev jedne manje prostorije prema ulici). Konstatovano je da je materijal u potpunosti zaštićen od UV zračenja. Prva, veća prostorija je opremljena metalnim ormarima. Utvrđeno je da se tu privremeno čuva privatna kolekcija, a po presudi Upravnog suda Crne Gore. Kolekcija je popisana, ali podaci sa sudskom dokumentacijom nijesu bili upisani u knjigu ulaza.
Na trećem spratu objekta oštećena su tri unutrašnja stakla (problem pucanja). Objekat nije prilagođen za čuvanje umjetničkih djela većih dimenzija, jer jestepenište prema suterenu skučeno i niskih stropova.
NEMA UPISA
Ministarstvo kulture, koga su predstavljali Milica Martić i Dušica Stanojević, sljedeću kontrolu obavilo je 25. i 26. oktobra. U ime Muzeja prisutni su bili pomoćnik direktora Miloš Vukanović, rukovoditeljka Umjetničkog muzeja Mirjana Dabović-Pejović, rukovoditeljka Istorijskog muzeja Ljiljana Karadžić, rukovoditeljka kancelarije za opšte poslove Gorica Leković, dokumentaristkinja Ksenija Sekulić i pravnica Ivana Vujović.
Konstatovano je da Narodni muzej nije zaključio muzejsku dokumentaciju vođenu po ranijim propisima, a na osnovu aktuelnogpravilnika. Ksenija Sekulić saopštila je da trenutno niko od zaposlenih nije zadužen za dokumentaciju. Prema riječima Vukanovića, to će se obaviti nakon popisa muzejske dokumentacije, odnosno svih vidova evidencija o muzejskom materijalu, u periodu od 1. novembra do 31. decembra 2017.
- Uvid u muzejsku dokumentaciju nije izvršen, jer se stanje nije promijenilo od posljednjih kontrola Ministarstva kulture – navodi se u zapisniku.
Rukovodstvo Narodnog muzeja saopštilo je da nije vršen upis u odgovarajuće knjige muzealija koje su ušle u Muzej kao materijal za popunjavanje određenih muzejskih zbirki (umjetnički, arheološki, etnografski i istorijski).
- Odnosno, novonabavljeni muzejski materijal je stručno obrađen, ali nije upisan u knjige ulaza i inventara, zbog problema u funkcionisanju muzejske dokumentacije. Tako ni Arheološki muzej, kao nova organizaciona jedinica, nema muzejsku dokumentaciju – navodi se u zapisniku.
Kontrolori Ministarstva kulture obaviješteni su da je revizija započeta u Umjetničkom muzeju, te da je u završnoj fazi pregled muzejskog materijala. Takođe, rukovodstvo NM izjavilo je da je započeta i revizija Etnografskog muzeja, te da će biti završena do 31. decembra, što će se ispostaviti kao nerealan rok budući da revizija i dalje traje u toj muzejskoj jedinici. U tom trenutku niko nije pominjao dvije kubure iz 19. vijeka, čiju krađu je utvrdila reviziona komisija iz 2016. godine, a krivična prijava napisana tek u februaru ove godine.
U oktobru 2017. bila je u toku i revizija Istorijskog muzeja, u čijem sastavu se nalaze Njegošev muzej i Muzej kralja Nikole.
Kontrolori ministarstva sjutradan, 26. oktobra, ponovo su posjetili Narodni muzej i tada su prvi put sa rukovodstvom razgovarali o projektu revalorizacije i nestalim ili neevidentiranim pokretnim kulturnim dobrima u posjedu NM.
- Imajući u vidu da je u postupku revizije muzejskog materijala NMCG konstatovao određeni broj nedostajućih predmeta, dogovoreno je da će se sporna kulturna dobra, njihova identifikacija i prijedlog mjera rješavati u okviru revizije muzejskog materijala svih muzeja NM – navodi se u zapisniku.
MJERE I ZAKLJUČCI
Nakon obavljenih kontrola, Ministarstvo kulture donijelo je sedam novih mjera, kojima je naloženo ispravljanje svih nepravilnosti ili bar što hitnije stvaranje uslova za saniranje manjkavosti u tehničko-tehnološkim kapacitetima Narodnog muzeja
Ministarstvo je, podsjetimo, u međuvremenu formiralo i državnu komisiju za praćenje procesa revizije u Narodnom muzeju, u kojoj su Aleksandar Čilikov, Nadežda Jabučanin i Anđe Kapičić u konfliktu interesa, budući da imaju (ili su imali) srodničke ili poslovne veze sa bivšim ili aktuelnim rukovodstvom Narodnog muzeja. Najočigledniji primjer konflikta interesa je Anđe Kapičić, koja je bila na čelu Muzeja kralja Nikole u periodu kada je Narodni muzej ignorisao sva naređenja Ministarstva i zaključke Vlade. Takođe, Kapičić je majka aktuelne direktorice Etnografskog muzeja Maje Dragićević-Roganović, za čijeg mandata su iz depoa nestale dvije kubure iz 19. vijeka.
- Formiranje komisije koja nema direktne veze sa ovom ustanovom ne bi proizvelo željeni efekat, budući da je riječ o stručnjacima koji su afirmisani u poslovima muzejske djelatnosti i čije bogato iskustvo može biti od pomoći – kazao je za Pobjedu ministar Aleksandar Bogdanović.
Ukoliko je željeni efekat utvrđivanje odgovornosti svih koji su u Narodnom muzeju kršili zakonske odredbe i pravilnike, istovremeno braneći svoje privilegije ili se sakrivajući iza fasade „vrhovne ustanove kulture“ i prećutkujući ili čineći brojne propuste, onda teško da istinu o tome mogu zastupati ljudi koji su u direktnim srodničkim, poslovnim ili prijateljskim odnosima sa rukovodstvom Muzeja. Takođe, pored „alarmantnog stanja u skoro svim segmentima rada Muzeja“, direktorica Vjera Borozan moraće da pronađe način i da se objektivno nosi i sa zaostavštinom svog oca Branislava Borozana, dugogodišnjeg šefa Matično-dokumentacione službe i potom direktora Istorijskog muzeja, u kojima su utvrđene brojne nepravilnosti.
Ministar Bogdanović je, podsjetimo, najavio i kontrolna saslušanja bivših i sadašnjihradnika Muzeja, ukoliko za tako nešto Ministarstvo pronađe osnov u izvještajima državne komisije. Tužilaštvo na Cetinju, čiji je posao da saslušava, za sada ćuti i izviđa detalje krivične prijave koju je u novembru prošle godine podnio Aleksandar Berkuljan.
Za to vrijeme, Crna Gora je suočena sa poražavajućim činjenicama u gotovo svim segmentima našeg pokretnog i nepokretnog kulturnog nasljeđa. Država će, kako to u novembru reče Berkuljan, zaista morati da se suoči sa sobom, ali i sa onima čija je primarna obaveza bila da čvrsto, stručno, disciplinovano i pošteno ostanu na braniku ostataka naše prošlosti i našeg identiteta.Jovan NIKITOVIĆ (kraj)
Ljumović: Sa Borozan sam razgovarao više o budućnosti nego o problemima
Crnogorska javnost bila je iznenađena u novembru 2017. kada je aktuelna direktorica Narodnog muzeja Vjera Borozan, odgovarajući na pitanja Pobjede, priznala da naredne dvije godine najmanje po pola mjeseca neće biti u mogućnosti da bude na svom radnom mjestu na Cetinju, već na Akademiji u Češkoj. Borozan je kazala da je to ne ometa da valjano obavlja svoj posao, uprkos „alarmantnom stanju u skoro svim segmentima rada Muzeja“.
- Ministru kulture Janku Ljumoviću rekla sam da je to jedan od uslova pod kojim ću da preuzmem Muzej. Bila ja u Pragu ili Cetinju, svejedno je. Ja radim 100 posto i non-stop i u Pragu i na Cetinju - kazala je Borozan, u novembru 2017.
Bivši ministar kulture Janko Ljumović, u kratkom intervjuu za Pobjedu, izjavio je da je Borozan za mjesto direktora preporučila njena profesionalna biografija. Tokom razgovora sa Borozan, prema njegovim riječima, više se bavio pitanjima budućnosti Muzeja, nego njegovim problemima.
POBJEDA: Šta Vas je motivisalo da za mjesto direktora Narodnog muzeja predložite Vjeru Borozan?
LJUMOVIĆ: Profesionalna biografija, znanja savremene muzeologije i respektabilna međunarodna kuratorska praksa bili su sasvim dovoljni razlozi, i moje tadašnje profesionalno zadovoljstvo što je Vjera Borozan prihvatila poziv uprkos njenom postojećem angažmanu u Pragu. Motivisan sam bio razmišljanjem da je važnije pitanje primjena i pokretanje stručnih i organizacionih procedura savremene muzeologije, od pitanja koliko dana je neko formalno u zgradi. Kulturna mobilnost je izazov na koji treba računati u savremenom menadžmentu ustanova kulture.
POBJEDA: Odgovarajući na pitanja Pobjede, Vjera Borozan je u novembru prošle godine izjavila kako nije bila upoznata o radu i problemima Muzeja, uoči njenog imenovanja za direktora. Takođe je izjavila da je sa Vama „vodila mnoge razgovore“ o preuzimanju funkcije. Da li ste je informisali o svim problemima u kojima se nalazi Narodni muzej?
LJUMOVIĆ: Dozvolite da smo više razgovarali o novim razvojnim programskim politikama i pitanjima muzeja budućnosti, nego o problemima o kojima naravno da sam bio upoznat. Problemi su višedecenijski i odnose se na kapacitiranost u različitim aspektima, i ne samo direktora već svakog pojedinačnog zaposlenog stručnog lica u muzeju. Iz tih vizija budućnosti jasno su predočeni i problemi sa kojima sam se suočio kao tadašnji ministar kulture, a suočavanje najvećeg intenziteta imao sam kada sam pročitao reprint izdanje studije akademika Pavla Mijovića „Ozloglašeno nasljeđe“, eseje pisane sedamdesetih godina 20. vijeka sa dilemom u kojoj to vakumiranosti smo proveli decenije iza nas. Neke dobre stvari su se u međuvremenu desile, tako da sadašnji medijski dominantan diskurs o nepravilnostima jeste pitanje za sve nas o čemu smo svih ovih godina uopšte razgovarali. Pitanje bih i Vama, kao novinaru uputio takođe.
POBJEDA: Da li su Vas savjetnici i saradnici u Ministarstvu informisali u kakvom je stanju Muzej, po dolasku na funkciju ministra kulture?
LJUMOVIĆ: Naravno da jesu. Postoje redovni godišnji izvještaji, koji su rađeni u metodologiji koju je takođe potrebno mijenjati, inovirati i postaviti na način da bude učinkovitija za buduće razvojne planove institucionalnog sistema javnog sektora kulture.
POBJEDA: Tokom Vašeg mandata, da li Vam se bilo ko iz Muzeja obratio ili Vas informisao o stanju u Muzeju, zahtijevajući da se nagomilani problemi riješe?
LJUMOVIĆ: Bilo je obraćanja, ali su to sve informacije koje su već bile sadržane u izvještajima Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Konzervatorski izvještaj „podložan izmjenama“
Zanimljivo je da kontrolori Ministarstva kulture nijesu bili u mogućnosti da u avgustu prošle godine dobiju konzervatorski izvještaj o stanju izloženih predmeta u svim muzejskim jedinicama. Od aktuelnog rukovodstva Narodnog muzeja dobili su informaciju da takvog izvještaja nema, zato što konzervatorima nije bilo dozvoljeno da ulaze u izložbene prostore?! Međutim, pomoćnik za stručne poslove Miloš Vukanović u intervjuu „Danu“ u februaru ove godine izjavio je da je „krajem 2016. godine po prvi put u Narodnom muzeju služba konzervacije napravila izvještaj na 515 strana o svim predmetima koji se nalaze u izložbenim prostorima i njihovom stanju“. Stanje je, kako je rekao, u određenim segmentima izuzetno zabrinjavajuće.
Pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Pobjeda je takođe početkom ferbruara zatražila pomenuti konzervatorski izvještaj. Poslije nekoliko dana, novinara Pobjede pozvala je pravnica Narodnog muzeja i rekla da taj izvještaj nije sačinjen 2016. već 2017. Zamolila je da Pobjeda dostavi novi zatjev za slobodan pristup informaciji. Nakon što smo to učinili, stigao je odgovor u kojem Narodni muzej odbija Pobjedin zahtjev i tvrdi da ne posjeduje traženu dokumentaciju. Već u sljedećoj rečenici uprava Muzeja konstatuje da ipak imaju izvještaj, ali da je on podložan izmjenama i još nije zvaničan dokument.
Jovan Nikitović
Foto: M. Babović
