Svjеtski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se danas, sa ciljem da se podigne svijest o toj bolesti, koja predstavlja globalni zdravstveni problem.
Lučić je agenciji MINA kazao da u Crnoj Gori od tuberekuloze najčešće obolijevaju osobe srednje životne dobi, češće muškarci, ali da se taj broj smanjuje.
On je rekao da se tuberkuloza najčešće uspješno liječi, ali da jedan broj pacijenata i umire.
„Prošle godine je umrlo osam oboljelih od tuberkuloze“, rekao je Lučić navodeći i da stopa smrtnosti ostaje niska.
Lučić je kazao da je tuberkuloza teško,potencijalno smtronosno zarazno oboljenje, a uzročnik te bolesti su bakterije iz grupe Mycobacterium tuberculosis complex(Kohov bacil).
On je objasnio da postoje plućni i vanplućni oblici aktivne tuberkuloze, pri čemu drugi može da se javi i kao komplikacija plućnog oblika.
Lučić je naveo da je izvor infekcije oboljeli od plućne tuberkuloze i da osobe koje se nalaze u kontaktu tokom dužeg vremena bivaju inficirane.
Prema njegovim riječima, samo manji broj inficiranih tokom života oboli od tuberkuloze.
„Ostali inficirani imaju latentnu tuberkulozu, kod koje nema ni simptoma ni znaka patološkog procesa pa je osoba „zdrava“. Ona se može otkriti imunološkim testovima (tuberkulinska proba i IGRA testovi)“, rekao je Lučić dodajući da savremeni princip kontrole tuberkuloze obuhvata i liječenje latentne tuberkuloze.
On je ukazao da se tuberkuloza razvija sporo i da su najčešći simptomi plućne tuberkuloze produktivan kašalj, ponekad sa iskašljavanjem krvi, blago povišena temperatura, noćno preznojavanje, malaksalost, lako zamaranje, gubitak apetita i tjelesne težine.
Vanplućna tuberkuloza se, navodi Lučić, manifestuje oštećenjem drugih organskih sistema.
„Najčešće se javlja na koštano-zglobnom sistemu,limfnim žlijezdama, bubrezima i koži“, rekao je Lučić.
On je ukazao da rezistentni oblici tuberkuloze nastaju najčeće zbog nepravilne terapije i da je multirezistentna tuberkuloza poseban problem jer zahtijeva posebne terapijske režime.
„U Crnoj Gori su u posljednjih sedam godina bila četiri slučaja multirezistentne tuberkuloze(MDR-TB)“, rakao je Lučić.
On je kazao da se pacijenti najčešće javljaju kada bolest traje duže vremena, te da su radiografija pluća i mikrobiološki pregled iskašljaja osnovne pretrage za dijagnozu plućne tuberkuloze.
Liječenje tuberkuloze, kako je istakao, je dugotrajno i sprovodi se standardnim režimom koji traje šest mjeseci.
„Terapija je u nadležnosti specijaliste za plućne bolesti.Ljekovi za liječenje tuberkuloze su antibiotici koji su efikasni protiv bacila tuberkuloze (antituberkulotici)“, dodao je Lučić.
I pored toga što do infekcija dolazi dosta često, Lučić ističe da organizam može uspješno da kontroliše bacile tuberkuloze i da spriječi nastanak oboljenja.
On je je objasnio da je za tu kontrolu neophodan funkcionalan imunski sitem i ukazao da stanja i oboljenja koja dovode do oštečenja imunskog sitema(HIV infekcija i AIDS,imunosupresivna terapija,hemoterapija i zračna terapija,neka maligna oboljenja, dijabetes) višestruko povećavaju rizik za nastanak aktivne tuberkuloze.
„Zbog porasta ovih oboljenja raste i prirodni „rezervor“ osjetljivih osoba koje su pod rizikom da razviju aktivnu tuberkulozu“, naglasio je Lučić.
Prema njegovim riječima, djeca do pet godina i stare osobe su takođe podložnije razvoju oboljenja.
Lučić je ukazao da se tuberkuloza češće sreće i u posebnim grupama: narkomani, raseljena lica, beskućnici, alkoholičari, zatvorenici, i da su u većem riziku da se inficiraju i zdravstveni radnici.
On je rekao da Nacionalni program kontrole tuberkuloze obuhvata skup mjera koje moraju da se primijene da bi se ostvarili ciljevi koji su definisani u globalnoj strategiji kontrole te bolesti.
Lučić je naveo da mjere obuhvataju dijagnostičke procedure,terapijske režime i preventivne mjere (vakcinacija,skrining kontakata i rizičnih grupa na aktivnu i latentnu tuberkulozu kao i mjere kontrole infekcije).
„Najefikasnije mjere kontrole tuberkuloze su skrining na aktivnu tuberkulozu u rizičnim grupama, kao i sistematski pregled osoba iz kontakta“, smatra nacionalni koordinator.
Lučić je istakao da vakcinacija (BCG) efikasno štiti odojčad i malu djecu od natežih oblika tubekuloze koji su praćeni visokom smrtnošću, ali da nema ulogu u smanjenju učestalosti oboljevanja jer ne štiti odrasle osobe.
„Mjere kontrole infekcije su od naročitog značaja u zdravstvenim ustanovama, jer na taj način se minimizuje rizik inficiranja zaposlenih“, kazao je Lučić.
On je rekao da se u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti “Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku, dijagnostikuju i liječe oboljeli od plućne tuberkuloze i da ta zdravstvena ustanova ima dovoljan kapacitet za potrebe Crne Gore.
„Sva odjeljenja su renovirana i dostupna i invalidnim pacijentima, a u budućnosti se mora povesti računa o mjerama kontrole infekcije“, zaključio je Lučić.
