Ovo je u razgovoru za Pobjedu izjavio rukovodilac konzervatorsko-restauratorske službe Narodnog muzeja Neđeljko Glendža, pojašnjavajući frapantne rezultate posljednjeg konzervatorskog izvještaja koji je Pobjeda objavila tokom ove nedjelje.
Odgovarajući na pitanje kako je moguće da se, pored ranijih mjera konzervacije, u posljednjem izvještaju pojavljuje brojka od skoro hiljadu predmeta kojima treba hitna intervencija, Glendža je pojasnio da konzervatori u kontiuitetu rade, ali zbog malog broja zaposlenih stručnjaka prosto ne mogu da za kratko vrijeme zaštite veliki broj muzealija.
- Svi evropski konzervatori ne bi mogli da stignu da konzerviraju ili restauriraju hiljadu predmeta ni za nekoliko godina, jer je stanje zapušteno - kazao je Glendža.
Zbog malog broja zaposlenih i obima poslova nemoguće je, kako kaže, ispoštovati i odredbe Pravilnika o zaštiti muzejskog materijala i muzejske dokumentacije, kojipropisuje da se materijal mora pregledati dva puta godišnje (u proljeće i jesen). Takođe, Glendža je izjavio da konzervatori, uporedo sa procesom revizije, posljednjih mjeseci pregledaju i veliki broj predmeta u depoima muzejskih jedinica, gdje je takođe jako loše stanje.
GAŠENJE SLUŽBE?
Glendža je posebno ukazao na neadekvatne prostorne kapacitete i nedovoljnu tehničku opremljenost.
- Napominjem da smo našom inicijativom, uz podršku i razumijevanje prethodnog direktora Pavla Pejovića, donekle opremili i upristojili radionice, nabavili materijal koji je bio jedan od ključnih problema ove službe. Međutim, na ovu temu treba još puno raditi – kazao je Glendža.
On je istakao i problem kadrovske politike. Godinama se, kaže, ništa nije radilo u pogledu usavršavanja, odlaska na seminare, savjetovanja itd.
- Takođe, nije se vodilo računa o obnovi kadrova, pa možemo konstatovati da će se služba konzervacije prirodno ugasiti od pet do 10 godina – rekao je Glendža. Konzervatorsko-restauratorska služba imapet odjeljenja, zapošljava 10konzervatora-restauratora (dva po odjeljenju) i sedam tehničara-konzervatora podijeljenih po odjeljenjima.
- Pitam se da li zaposleni, uz postojeću ishitrenu sistematizaciju, bez pitanja struke (po kojoj konzervator više nije konzervator već opsluživač svih službi), uz sve druge nametnute poslove, mogu konzervirati sve što je potrebno? Realno - ne mogu. Predlažem nadležnima da vrate konzervatore u radionice-ateljee, đe im je i mjesto – kazao je Glendža.
NAUŠTRB PREDMETA
Sistematizacija je, prema riječima Neđeljka Glendže, propisana i usvojena bez konsultacija sa strukom.
- Konzervatorima ne ostaje vremena da se bave konzervacijom i restauracijom, a sve nauštrb predmeta, na što smo u više navrata ukazivali i ulagali prigovore zbog loše podjele posla. Vratimo konzervatore u atelje-radionice gdje najviše mogu dati. Uostalom, tu im je i mjesto – rekaoje Glendža.
Konzervacija je, prema njegovom mišljenju, dug, kompleksan i muktorpan posao, a služba zaštite nijesu samo konzervatori nego svi zaposleni od higijeničarke do direktora.
- Trebali bi biti svi osposobljeni za ovaj vrlo delikatan posao za koji su položili stručni ispit u Ministarstvu kulture. U radu je uključeno puno specifičnih struka i neophodna je jasna i precizna podjela poslova, regulisana novim, pravilnim Pravilnikom o sistematizaciji, čime bi se umnogome poboljšao rad muzeja na zaštiti kulturnog blaga Crne Gore - kazao je on.
ŠTA JE URAĐENO
Novinaru Pobjede Glendža je pokazao ovjerenu muzejsku dokumentaciju koja svjedoči šta su sve konzervatoru uradili od 2014. godine, od kada je on na čelu ove službe.
- Počeli smo od fundamenta. Urađena su dva detaljna pregleda stanja predmeta u izložbenim prostorima svih muzejskih jedinica, sa konzervatorskom fotodokumentacijom i zavedena u arhivi NMCG. Kroz radionice konzervatorsko-restauratorske službe prošao je veliki broj muzejskih predmeta na kojima su izvršeni konzervatorski radovi i sprovedene konzervatorske mjere – kazao je Glendža.
Kao dokaz obavljenog posla Glendža je priložio i kopije polugodišnjih i godišnjih izvještaja, sa detaljnom fotodokumentacijom i opisom stanja svakog pojedinačnog predmeta, kao i konzervatorskim smjernicama.
- Takođe, i u ovoj godini smo nastavili sa kontinuiranim radom, gdje se trenutno u radionicama nalazi više od 50 muzejskih predmeta na konzervatorsko-restauratorskom tretmanu- kazao je Glendža.
On je podsjetio da su, u saradnji sa Ministarstvom kulture, tokom 2015. urađena i dva značajna konzervatorskaprojekta. Riječ je o prvoj fazi projekta „Biblioteka Petra I Narodnog muzeja Crne Gore“ i „Biblioteka Petra II“, a završen je i projekat „Zbirka dječijih igračaka“.
KARTON IZ 80-IH
Konzervatorska-restauratorska služba, prema riječima Glendže, uradila je i redizajniranu i prilagođenu knjigu ulaska i izlaska, sa obavezom upisivanja svakog predmeta kao i reverse za eksponate.
- Samoinicijativno smo izradili mnogo toga, između ostalog i nove, unaprijeđene konzervatorske kartone za sva odjeljenja, prilagođene njihovim specifičnostima. Ministarstvo kulture ih nije odobrilo, već smatrada je postojeći karton iz 80-tih godina, na kojem stoji naslov „Muzeji Cetinje“, validan. Izrađen je i obrazac„Izvještaj o stanju predmeta“, koji se koristi prilikom primopredaje predmeta – rekao je Glendža.
J. NIKITOVIĆ
