Bitna karakteristika počivših djelatnika je njihov napor usmjeren ka realizaciji ideje o demokratiji, antifašizmu, međunacionalnoj i vjerskoj toleranciji, obnovi crnogorske državne samostalnosti, nacionalnoj samobitnosti, te evroatlantskom putu Crne Gore.
Sjećanje na prijatelje započinje večeras u 19 sati sjećanjem na čuvenog crnogorskog istoričara prof. dr Branislava Bata Kovačevića. Promoteri će biti prof. dr Radoje Pajović, prof. dr Živko Andrijašević, a medijator večeri biće publicista Marijan Mašo Miljić.
U vremenu sve većeg i žalosnog osporavanja brojnih vrijednosti koje je Crna Gora, ne bez otpora i muke, osvojila kao svoj osnov (već pomenuti antifašizam, demokratiju, ljubav i odanost prema Crnoj Gori, njenim simbolima, ali i interesima), ova vrsta naučnog ali i umjetničkog podsjećanja na ljude koji su personifikacija rečenog biće dobar putokaz i potvrda ispravnosti crnogorskog puta.
Za kraj aprila predviđeno je veče sjećanja na prof. dr Vuka Minića, čovjeka koji je na beskompromisan način govorio o problematici autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve (priredio sabrana djela Mitrofana Bana).
Početkom maja, u susret Danu nezavisnosti, planirano je veče sjećanja na prof. dr Mijata Šukovića, doajena crnogorske pravne nauke (čuvene su njegove studije o nepravosnažnosti Podgoričke skupštine iz 1918. godine).
Kraj maja je rezervisan za prof. dr Branka Pavićevića, dovoljno je reći osnivača i utemeljitelja CANU i DANU. Bespogovorni autoritet u istoriografiji Crne Gore, bez čijih sudova je teško početi, a kamo li završiti bilo kakvu istorijsko-političku polemiku, kojih je Crna Gora u ovo doba nedobronamjerne i politikantske kakofonije prepuna.
Navedeni su samo neki, a ciklus će imati, kako je planirano, svoje trajanje. Kao mogućnost razmatrani su prof. dr Božina Ivanović, don Branko Sbutega, Husein Bašić, Radoš Rotković, Sreten Asanović, Gojko Kastratović, Olga Perović i dr.
