Knjiga „Bog našeg nacionalizma“ -Recepcija, reinterpretinje i korišnjenje Njegoševa lika i djela u političkoj propagandi i diskursu vlasti u Crnoj Gori od 1851. do 2013. godinepredstavlja svojevrsnu istoriju vlasti u Crnoj Gori od Njegoševe smrti do našeg doba i načine na koji su vlasti koristile Njegošev lik i njegovo djelo kako bi ostvarili svoje ciljeve. Knjiga se sastoji iz 11 cjelina kojima je obuhvaćen period svake vlasti u Crnoj Gori u proteklih vijek i po, kroz koje je autor, služeći se iscrpnom arhivskom građom koju je prikupio, detaljno analizirao (zlo)upotrebu Njegoša. Tekst prate i brojne fotografije malo poznate crnogorskoj javnosti koje svjedoče o Njegoševu kultu u Crnoj Gori. Značaj ove knjige utoliko je veći jer ona nije isključivo istoriografska, već predstavlja i sociološku, antropološku i kulturološku studija o crnogorskome narodu i njegovu odnosu prema aktuelnoj vlasti i Njegoševu kultu. O tome svedoče i recenzije međunarodnih recenzenata, čije izvode prenosimo:
„Njegoš nije samo sahranjen na Lovćenu, on je prije svega sahranjen pod gomilom riječi koje su o njemu izgovorene i zapisane nakon njegove smrti. Imaginarni Njegoš, koji je nastao kao rezultat kulta koji je postepeno građen već od sredine pretprošlog vijeka, danas sve primjetnije blokira kreativnu energiju crnogorskog društva i kontraproduktivno utiče na tekuće debate o savremenom kolektivnom i kulturnom identitetu. Knjiga Bobana Batrićevića Bog našeg nacionalizma predstavlja jedan značajan doprinos nužnoj i neophodnoj dekonstrukciji upravo takvog Njegoša. Iz tradicionalističkih i konzervativnih pozicija, knjiga će vjerovatno izazvati različite primjedbe.“
Dr František Šistek
Institut za istoriju Češke akademije nauka
Fakultet socijalnih nauka Karlovog univerziteta u Pragu
„Savremena njegošologija se ne može više zadovoljiti samo proučavanjem Njegoševog djela i značajem koje nosi to djelo, već se mora smjestiti u širi kontekst, u kom se otvaraju novi vidici i postavljaju kompleksnija pitanja. Jedan od tih vidika, kom se u današnjoj istoriografiji i društvenim naukama posvećuje dosta pažnje je i „društvena upotreba“ pjesnika i njegovog djela. Istoričar Boban Batrićević u monografiji lucidno opisuje i analizira političku upotrebu Njegoša u Crnoj Gori. Pri tom treba naglasiti da se nije bavio samo temom komemoracija, povezanim sa Njegoševim jubilejima, nego je u svom djelu imao sveobuhvatan i sistematičan pristup. Crnogorska njegošologija je na taj način dobila veoma bitno i inovativno djelo koje predstavlja prvu temeljnu obradu upotrebe Njegoša od njegove smrti do zadnjih komemoracija, 2013. godine.“
Prof. dr Bojan Baskar
Univerzitet u Ljubljani, Filozofski fakultet
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
„Monografija dr Bobana Batrićevića koncipirana je kao izrazito interdisciplinaran akademski rad utemeljen u oblastima teorije, a posebno historije književnosti te uopće historiografije i kulturne historije, dok se, s druge strane, rad temelji i u okvirima kulturologije, antropologije te politologije. Ovakva metodološka polazišta iziskivala su izrazito temeljan istraživački pristup na polju onoga što je proizvodna snaga Njegoševa književnog naslijeđa u književnosti, ali i u kulturi te društvu uopće. Zbog neobično živahnog i laganog stila koji odudara od klasične historiografije ne sumnjam da će knjiga izazvati pažnju velikog broja čitalaca.“
Prof. dr Sanjin Kodrić
Univerzitet u Sarajevu,
Filozofski fakultet
