- Borba za ravnopravnost, građanska i nacionalna prava i pravno priznanje srpskog naroda u Crnoj Gori mora biti prioritet svih srpskih političkih subjekata u ovoj zemlji - zaključio je Politički savjet Nove srpske demokratije u svojoj deklaraciji. U izjavi za Pobjedu Aleksić je pojasnio da zaključak o pravnom priznanju srpskog naroda znači da će ta partija insistirati da se Srbi ustavno-pravno pozicioniraju kao konstitutivni narod.
- To znači da u Ustavu mora da se pozicionira položaj srpskog naroda. Srbi u Ustavu Crne Gore sada nemaju nikakav status. Niti su manjina, niti konstitutivni narod, ništa. Tražimo da se Srbi ustavno-pravno pozicioniraju. Kad to kažem, mislim na Ustav, ali i na čitav set identitetskih zakona koje treba usvojiti. Postoji Zakon o Matici crnogorskoj, kojim se predviđa finansiranje te ustanove, a ne postoji zakon o Matici srpskoj. Pa onda jezik. Vi znate da je crnogorski jezik prvi u Ustavu, a onda su svi ostali svrstani u drugu katgoriju – rekao je Aleksić.
On je naveo i da se trećina građana Crne Gore izjašnjavaju kao Srbi, te da samim tim ne mogu biti manjina. - Znate li ijednu državu u kojoj se trećina stanovništva smatra manjinskim narodom i da ima manjinski status? Dakle, nije normalno da Srbi budu manjina. Normalno je da budu konstitutivni narod. Kako je normalno da Albanci u Makedoniji, kojih ima 20 odsto, budu konstitutivni narod i da se bez njih ne može formirati vlast u Makedoniji, a da mi nemamo nikakav status i da ne možemo da učestvujemo u vlasti u Crnoj Gori – rekao je Aleksić.
KONSTITUTIVNOST On je poručio da Nova neće prestati da insistira na ustavnopravnom pozicioniranju Srba kao konstitutivnog naroda u Crnoj Gori, ali i da će ovu državu, sve dok se to pitanje ne riješi, smatrati neprijateljskom. - To tražimo i tražićemo dok nas bude. I sve dok to Crna Gora ne omogući, smatraćemo je neprijateljskom zemljom koja prema nama sprovodi politiku etnocida, diskriminacije i aparthejda – zaključio je Aleksić.
Ustavom Crne Gore je definisano da je naša država građanska, a svim manjinskim narodima su zagarantovana ljudska i manjinska prava. Konstitutivna prava za Srbe Mandić je zatražio u autorskom tekstu za beogradsku Politiku decembra prošle godine, ali je ta priča zaboravljena nakon što je Beograd odustao od izrade ,,Deklaracije o očuvanju srpske nacije“. Aleksić se, kako je Pobjeda ranije pisala, nalazi među osnivačima Srpske kuće, a preko svog kolege Bojana Strunjaša iz Savjeta je zastupljen u Srpskom nacionalnom savjetu, čime je Nova suštinski priznala manjinski status za Srbe.
Učešće funkcionera Nove u izboru Srpskog nacionalnog savjeta predstavljao je radikalan preokret u politici te stranke, imajući u vidu njihovo snažno protivljenje izboru prvog, a pogotovo drugog saziva 2013. godine. Tada su prilikom izbora elektora pljuštale tužbe. Najdalje je otišao poslanik Slaven Radunović koji je optužio Momčila Vuksanovića da je formirao manjinski savjet kao „kukavičje jaje“ Mila Đukanovića.
