Projekat „Bajke su za svakoga” podržan je u okviru Erasmus+ programa Evropske unije, implementira ga Fondacija „CURE”, a partneri na projektu su NVO „Juventas” iz Crne Gore, „Alternativni centar za devojke” iz Srbije, „CESI” iz Hrvatske i „Helsinški komitet za ljudska prava – grupa LezFem” iz Makedonije.
Projekt koordinatorka Fondacije CURE iz Bosne i Hercegovine, Marija Vuletić, kazala je da se ta organizacija generalno bavi društvenim radom i radi na tome da, kako je navela, promijeni norme koje su postavljene u današnjem društvu.
„Te norme možemo da vidimo i kroz bajke. Tako da smo mi odlučili da uzmemo bajke, kao jedan narativ koji nije prilagođen nečim čime se mi bavimo i u šta vjerujemo, i da ih napravimo da su otvorene za sve i da su inkluzivne za sve“, pojasnila je Vuletić.
U okviru projekta su, kako je kazala, pozvali učesnike iz pet država iz regiona koji su sjeli/e i napisali/e bajke za koje su smatrali/e da će da budu prilagođene svima i da budu inkluzivne.
Hana Konatar iz crnogorske nevladine organizacije Spektra kazala je da su željeli da redefinišu bajku „Baščelik“, jer u njoj, kako je pojasnila, nisu osjetili motive ljubavi i humanosti.
Sve što se dešava dešava se da bi muškarac ispunio datu riječ ili zbog motiva koji se često spominje u tradicionalnim bajkama – časti. Smatramo da smo, pričanjem priče iz ženske perspektive, dali ženi snagu, koju ona inače ima, a koja do sad nije bila prikazana u tradicionalnim, čak i u modernim bajkama“, navela je Konatar.
Tamara Jovanović iz organizacije „Alternativni centar za devojke” iz Srbije kazala je da su u toj organizaciji odlučili da reformišu bajke „Snežana i sedam patuljaka“ i „Nemušti jezik“.
Ona je kazala da su se, u toku procesa rada u „Nemuštom jeziku“ dvoumili da li će ostaviti nasilni momenat u bajci kad žena dobije batine od muža.
„Na kraju smo se usaglasili da ipak ostane taj trenutak, ali da ga pokažemo u negativnom svijetlu, dok je u originalu prikazan pozitivno, i da se na taj način osvrnemo na femicid i probleme koje Srbija i Balkan imaju sa ubistvima žena. To nam je bio najznačajniji trenutak u procesu rada“, rekla je Jovanović.
Prema njenim riječima, cilj im je bio da pristupe problemu naivnosti, koji je prisutan u bajkama.
„To su priče za djecu, ali to je sadržaj koji je za sve, koji nije vrijednosno neutralan. Kroz takve sadržaje, unosite i prenosite neke vrijednosti i htjeli smo da prikažemo koje su to vrijednosti u tradicionalnim i modernim bajkama bile ne nužno pogrešne, ali loše prikazane, i da pokažemo da smo kao društvo evaluirali“, kazala je Jovanović.
Kristijan Stefanovski iz organizacije LezFem iz Makendonije rekao je da su u toj organizaciji redefinisali bajku „Modrobradi“, ukazujući da je to tradicionalna Francuska bajka.
„Bajku smo radili tako da smo promijenili perspektivu. Tako da je priča žena, unijeli smo feminističke elemente, lezbejsku vrstu, tako da izbjegnemo hetero-patrijarhalne elemente koje sadrže tradicionalne bajke“, naveo je Stefanovski.
Predstavnica organizacije „CESI” iz Hrvatske Tanja Javorina kazala je da su u toj organizaciji redefinisali dvije bajke „Kraljeva kći vještica“, koju su u novoj verziji preimenovali u „Vještica“, i „Ružno pače“.
Ona je pojasnila da su bajku „Kraljeva kći vještica“ preimenovali u bajku „Vještica“ jer, kako je navela, nisu željeli da ona bude nečija, „nego da bude samostalna i da sama odlučuje o svom životu“.
„U „Ružnom pačetu“ smo se više usmjerili na samu temu. Gledali smo kako da ubacimo neki savremeni i ljudski lik u bajku i kako da prikažemo današnje grupe koje su odbačene zato što su drugačije, ali da zapravo imaju vlastitu ljepotu, vrijednost i snagu koju moramo prepoznati“, rekla je Javorina.
Kako je navela, odlučili su da im ljudski lik u bajci bude djevojčica Romkinja.
„Bilo je relativno teško do kad smo odredili ko će nam biti „Ružno pače“, poslije je išlo relativno lagano. Međutim, sa „Vješticom“ smo imali malo više problema jer smo je htjeli osamostaliti, htjeli smo dati manju ulogu muškim likovima koji određuju njenu sudbinu u cijeloj bajci i morali smo im nekako promijeniti ulogu. Nismo ih željeli izbaciti, već promijeniti uloge i mislim da smo u tome uspjeli“, navela je Javorina.
Bajke su kreirane u saradnji sa Vaskom Raičevićem, dramaturgom iz Podgorice.
