Britanskog savjeta.
Izložbu će otvoriti britanska ambasadorka Alison Kemp i ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
O izložbi će govoriti direktorica Narodnog muzeja Crne Gore dr Anastazija Miranović i direktorica Britanskog savjeta u Crnoj Gori Vanja Madžgalj.
Povodom otvaranja izložbe biće upriličen besplatan koncert kantautorke Ane Ćurčin, a nastupiće i Staša Baštrica,
Podgoričanka koja di-džej nastupima niže uspjehe širom Crne Gore i šire. O izložbi, koja je dio projekta ,,Percepcije“, za Pobjedu govori Vanja Madžgalj.
Izložbu čine djela iz bogate kolekcije Britanskog savjeta i radovi crnogorskih umjetnica.
Tako će se publici predstaviti najpoznatije savremene britanske i crnogorske umjetnice - Ebigejl Lejn, Adrijana Gvozdenović, Anka Burić, Antea Hamilton, Brigita Entoni, Kamila Lev, Silija Hempton, Krala Strend, Elizabet Prajs, Đilijen Vering, Gordana Kuč, Helen Čedvik, Irena LagatorPejović, Jelena Tomašević, Laura Odlidž, Lenka Đorojević, Lubaina Himid, Madam Ivond, Rakel Vajtrid, Sara Lukas i Trejsi Emin.
POBJEDA: S obzirom na to da će se u postavci naći djela iz kolekcije Britanskog savjeta možete li našoj publici približiti pomenutu kolekciju?
MADŽGALJ: Kolekcija Britanskog savjeta počela je da se gradi 1938. godine samim osnivanjem naše organizacije. Ove godine obilježavamo 80 godina postojanja kolekcije. Vrsni poznavaoci savremene umjetnosti koji vode naše umjetničko odjeljenje u Londonu došli su na ideju da počnu da otkupljuju radove mladih perspektivnih umjetnika dok su oni još neafirmisani, a cijene pristupačne, ali i da rade na afirmaciji i promociji tih talentovanih umjetnika kroz našu kulturnu aktivnost koju sprovodimo širom svijeta. Kolekcija je svake godine rasla, a mi smo je koristili u kulturnim projektima da predstavimo savremenu britansku umjetnosti. Kolekcija danas broji preko 9.000 radova različitih umjetničkih formi najboljih britanskih umjetnika 20. i 21. vijeka.
POBJEDA: Zbog čega je važno da publika pogleda izložbu na Cetinju?
MADŽGALJ: Izložba ,,Percepije“ želi da skrene pažnju na radove žena u umjetnosti i da pokrene razmišljanje i debatu o položaju žena u umjetnosti, ali i u društvu. Iako je žena prevalila dug i mukotrpan put da ostvari ravnopravnost i prava koja su muškarcima garantovana, naše društvo i dalje je dominantno patrijarhalno, nasilje nad ženama i dalje je prisutno skoro svakodnevno, a predrasude i stereotipi i dalje su snažno prisutni. Aktuelna globalna kampanja Me Too i crnogorska kampanja Neželjena ilustruju koliko su ovi problemi i dalje snažno prisutni uprkos emancipaciji žena i napretku demokratije. U istoriji likovne umjetnosti dominiraju imena muških velikana poput Mikelanđela, Leonarda, Rembranta, Van Goga, Pikasa. Zašto nema velikih ženskih umjetnika? Ovo pitanje postavila je američka istoričarka umjetnosti Linda Nochlin 1970. godine i pokušala da objasni sa kakvim se sve preprekama žena suočavala tokom istorije ne bi li dobila iste mogućnosti koje su muškarci uživali - od prava na obrazovanje pa do prava glasanja. Kustoskinja Natalija Vujošević poigrala se sa ovim naslovom u želji da skrene pažnju na ova pitanja. Izložba donosi najveća imena savremene britanske umjetnosti čiji su radovi izloženi u najvećim svjetskim centrima. Rame uz rame sa njima stoje djela crnogorskih umjetnica koja takođe žele da skrenu pažnju na neke važne teme iz crnogorskog društva.
Opširnije u Pobjedi
