Pozitivan odnos prema toj ideji imali su Matica crnogorska, Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Izostali su odgovori Ministarstva kultura, Ministarstva prosvjete, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Savjeta za visoko obrazovanje... Na sjednici Upravnog odbora Matice crnogorske, održanoj 31. maja ove godine, jednoglasno je odlučeno da Matica crnogorska podrži zahtjev prof. dr Gorana Radovića za vraćanje, na Arhitektonskom fakultetu Crne Gore, nastavnog predmeta Istorija arhitekture Crne Gore. - Smatramo da je Vaš zahtjev opravdan i temeljno argumentovan kao i Vaše ukazivanje na nebrigu o nacionalnim i identitetskim pitanjima koji su ovim izbacivanjem predmeta iz nastavnog programa fakulteta naglašeni. Još jednom, iskazujem punu i nepodijeljenu podršku Vašoj inicijativi – stoji u dopisu koji potpisuje predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.
ZNAČAJ EDUKACIJE
Inicijativu za vraćanje u nastavni proces, kroz Plan i program rada Arhitektonskog fakulteta, nastavnog predmeta Istorija arhitekture Crne Gore podržala je i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Ta institucija u dopisu od 15. maja 2018. potencira značaj tog vida edukacije za identitetsku samobitnost i osviješćenost, prije svega mladih, ali i ostalih građana Crne Gore. - Nepojmljivo je da se ovaj izuzetno važan i značajan segment naše kulture/kulturne baštine, kakva je arhitektura Crne Gore, njena istorija i implikacije u ostale oblasti života crnogorske društvene zajednice, ne izučava na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kao doprinos ovom mišljenju, dodajem da smo pored naših zalaganja, nedavno dobili i inicijativu ambasadorke Crne Gore u Francuskoj i pri Unesku, Dragice Ponorac, da se od najranijih uzrasta i nivoa obrazovanja uvedu u nastavni sistem/proces predmeti koji će doprinositi edukaciji i sticanju neophodnih znanja iz oblasti crnogorske kulturne baštine, čiji je jedan od najvažnijih segmenata, kao nepokretno kulturno nasljeđe, upravo arhitektura ovih prostora. Njena inicijativa je produkovana datim kontekstom nedovoljno osviješćenog odnosa društva i pojedinaca prema crnogorskom i svjetskom kulturnom dobru - Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora. Da postoji adekvatna sistemska edukacija u ovom smislu, sigurno bi se preduprijedile i ili ublažile negativne radnje i posljedice in situ, s kojima se svakodnevno susrećemo. Arhitektura Crne Gore je nastajala u njenom dugom, kulturološki bogatom i plodotovornom milenijumskom trajanju, a svakako ostatke/ tragove arhitekture nalazimo i u ranijim periodima na ovim prostorima. Ko nije upoznat i svjestan značaja svoje kulturne prošlosti, kulturnog nasljeđa, ne može da cijeni i poštuje ni savremenu kulturu i stvaralaštvo, odnosno, ne poštuje i ne cijeni sebe. Stoga, s punim razumijevanjem i zalaganjem podržavamo Vašu inicijativu da se nastavni predmet Istorija arhitekture Crne Gore vrati u nastavni program Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, što je skorije moguće - navodi se u dopisu Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, a potpisala ga je tadašnja direktorica Anastazija Miranović.
NESEBIČAN DOPRINOS
Pozitivan odgovor na inicijativu prof. dr Gorana Radovića stigao je i iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. - S obzirom na značaj nastavnog predmeta i predmetne oblasti za kulturni i edukativni prosperitet Crne Gore, a ujedno i budućih arhitekata koji žele dati svoj nesebičan doprinos u procesu očuvanja identiteta crnogorske kulture, upućujemo podršku i inicijativu za vraćanje ove oblasti u nastavni proces na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore – stoji u odgovoru Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Potpisala ga je Biljana Brajović, a datiran je na 15. maj 2018.
