Crnogorkin bunar želja ponovo je postao turistička atrakcija na Dvorskom trgu na Cetinju. Nakon višemjesečne potrage za kvalitetnim kamenom, odnosno totalne rekonstrukcije i obnove, bunar će nakon više od godinu pauze turistima pričati neke davne priče crnogorske prošlosti. Da te priče budu ispričane na adekvatan način, pobrinuće se članovi KUD-a „Njegoš“ sa Cetinja, koji će u crnogorskoj nošnji svaki dan, od 10 do 12 sati, turistima dijeliti prospekte i na engleskom jeziku objašnjavati simboliku bunara.
Kulturno-umjetničko društvo „Njegoš“ ubuduće će i brinuti o bunaru, s obzirom na to da je nedavno poptisalo protokol sa Sekretarijatom za kulturu, sport i mlade i Turističkom organizacijom sa Cetinja.
OTKLONJENE MANE Međutim, najvažniji ispit dobre organizacije u vezi sa brigom o bunaru dogodiće se tokom naredne zime i prvih snjegova. Podsjetimo, prvobitni Crnogorkin bunar želja, koji je zvanično otvoren u novembru 2013, teško je oštećen 6. januara 2017. godine, kada ga je „kašikom“ zakačio bager tokom čišćenja snijega sa Dvorskog trga.
Stari bunar pratili su i brojni tehnički problemi, zatim zapuštenost, vandalizam i nebriga nadležnih gradskih institucija. Neko vrijeme je bio zatvoren i tako oštećen i polomljen predstavljao ruglo na trgu preko kojeg dnevno prođe veliki broj građana i turista. Direktor NVO „Cetinje – moj grad“ Vesko Pejović, koji je inicirao izgradnju bunara po ideji likovnog umjetnika i pisca Dimitrija Popovića i potom upravljao poslovima obnove, saopštio je za Pobjedu da su otklonjeni svi raniji nedostaci u konstrukciji bunara. Rekonstrukciju bunara, prema riječima Pejovića, podržalo je i Ministarstvo kulture sa 5.000 eura, a aktivnosti je koordinirao Sekretarijat za kulturu, sport i mlade.
- Nakon nekoliko mjeseci traganja, Dimitrije Popović i direktor Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandar Dajković su, uz pomoć jednog vrsnog poznavaoca kamenih majdana, pronašli zdravu kamenu kocku dimenzija 1m x 1m x 1m. U kamenorezačkoj firmi braće Jokić u Tivtu iz nje je, po Dimitrijevom projektu, urađen monolitni bunar sa određenim korekcijama – kazao je Pejović.
SANIRAN IZNUTRA
Bunar se sada, kako kaže, ne oslanja na postament, već na armiranu podlogu koja je u nivou trga, spolja je štokovan, ivice su mu blago oborene. - Postament je dopunjen sa još jednom stepenicom kako bi bio što sličniji prvobitnom i kako bi se bunar bolje istakao u odnosu na preglomazne pidžune oko brestova na trgu. U odnosu na prethodni bunar, čija je kocka bila sastavljena iz četiri kamena bloka, ovo rješenje mnogo bolje izgleda – kazao je Pejović. Dok su majstori u Tivtu o brađivali kamenu kocku, druga ekipa je na Cetinju radila sanaciju unutrašnjosti bunara. Izvađen je i saniran kazan, sa čije unutrašnje strane je bila otpala plava farba. U međuvremenu je inžinjer Rajko Radusinović tražio novi način osvjetljavanja lika Crnogorke potopljenog u vodi kazana, jer se postojeći sa tri reflektora pokazao dosta loše.
- U Podgorici su napravljene probe kojima je prisustvovao i Dimitrije, tako da je predloženo rješenje prihvaćeno – rekao je Pejović i dodao da su, takođe, promijenjene ili popravljene sve hidro i elektro-instalacije. Koncept Crnogorkinog bunara želja, podsjetimo, zasniva se na obliku tradicionalnog cetinjskog bunara, koji je na Dvorskom trgu postojao i 1878. godine. Posvećen je Crnogorki, odnosno ulozi i doprinosu crnogorske žene i majke kroz istoriju naše zemlje.
Za razumijevanje bunara prospekt na pet jezika
Za potrebe turističke promocije obnovljenog bunara urađen je i prospekt sa atraktivnim fotografijama i propratnim tekstom na crnogorskom, engleskom, ruskom, kineskom i italijanskom jeziku. - Svaki dan će cure u crnogorskoj nošnji sa prospektima biti pored bunara, što će doprinijeti atraktivnosti Dvorskog trga i pojačati priču vezanu za Crnogorkin bunar želja. Pokazalo se opravdanim postavljanje zmije na bunar, jer niko nije ravnodušan prema njoj. Poseban efekat posjetioci osjete kada vide u vodi koja teče lik crnogorske žene, izbrušen na kristalnoj ploči tako da je ubacivanje novčića za ispunjenje želje sljedeći ritual – kazao je Vesko Pejović. Štampanje prospekta finansijski je podržalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
