Nakon mjesec i po provedenih na čelu uprave Muzeja, Miranović ističe da se ključni problemi ustanove mogu podijeliti u tri cjeline. Veći dio tih problema, prema njenim riječima, detektovala je nedavno i Državna komisija za nadzor svih oblika revizija u NM, čije djelove izvještaja je predstavilo Ministarstvo kulture na sjednici Vlade. Angažovanost na ispravljanju višedecenijskih propusta teče uporedo i sa organizovanjem izložbi u muzejskim jedinicama, kakva je, recimo, prva postavka Etnografskog muzeja. Sa Miranović razgovaramo o problemima Muzeja, izvještaju Državne komisije, ali i planovima koji imaju za cilj da se ustanova konačno uvede u okvire profesionalnih standarda struke i zakona.
POBJEDA: Za nekoliko dana biće predstavljena i stalna postavka Etnografskog muzeja. Na koji način je koncipirana?
MIRANOVIĆ: Povodom obilježavanja Dana državnosti, 16. jula u 20 sati, ministar kulture gospodin Bogdanović otvoriće prvu, stalnu postavku Etnografskog muzeja. Činjenica da se Etnografski muzej, od osnivanja 1951. godine, prvi put zvanično predstavlja svojom stalnom postavkom može govoriti štošta o Narodnom muzeju, dosadašnjoj organizaciji rada i sl. No, svakako, stručno-tehnički kadar ove radne jedinice Narodnog muzeja je profesionalno i stručno odradio posao i vjerujemo da će stalna postavka Etnografskog muzeja privući pažnju heterogenih publika. Način života, običaji, kultura materijalnog i nematerijalnog nasljeđa naroda Crne Gore, dati u istorijskom hronološkom slijedu od sredine XIX do prve polovine XX vijeka tema su stalne postavke. U sklopu postavke publika će moći da vidi karakteristične predmete koji se vežu za određenu privrednu djelatnost (stočarstvo, zemljoradnju, lov, ribolov, tekstilnu radinost, zanate i slično), a dio postavke je posvećen kulturi stanovanja, odnosno, biće predstavljeni fragmenti enterijera ruralne i gradske kuće u Crnoj Gori. Takođe, nezaobilazan, vrlo atraktivan dio postavke predstavljaće narodne nošnje raznih krajeva naše države, uz karakterističan nakit i oružje, koji su bili neodvojiv „aksesoar“ nošnji i javnog eksponiranja. Kada je u pitanju samo otvaranje, biće upriličen prigodan prateći program, u kojem će učestvovati gudački kvartet Allegria, mr Dina Desančić i rok bend Akademia, u duhu konteksta izložbe i privlačenja heterogenih publika
Ne bojim se profesionalnih izazova
POBJEDA: Na koji način ćete Vi pomoći da ova ustanova izađe iz jedne od vjerovatno najtežih kriza od osnivanja?
MIRANOVIĆ: Čitav svoj dosadašnji radni angažman obavljala sam u institucijama kuluture različite profilacije. Onima koje su se bavile kulturnom baštinom, savremenim stvaralaštvom i sl. Narodni muzej te aktivnosti lijepo sublimira i veže. Dakle, iskustva ne fali. Takođe, ne bojim se profesionalnih izazova, a ovdje ih ima napretek. Mislim da je moguće stvoriti adekvatne preduslove da rad Narodnog muzeja profunkcioniše po uzusima zakona i struke. Jedan od njih je upravo pomenuta revizija muzejskih fondova i dokumentacije. Kada se „podvuče crta“, i konačno saznamo čime u Muzeju raspolažemo i što čuvamo i prezentujemo, moći ćemo o tome i adekvatno da se brinemo i njime upravljamo.
Opširnije u Pobjedi
