- Procjenjuje se da barem još jedan dio novca dijaspora šalje svojim porodicama privatnim kanalima, bez ikakve evidencije. Međutim, doznake su samo jedna vrsta podrške dijaspore matičnoj zemlji. Našu dijasporu ne treba primarno posmatrati iz ugla velikog davaoca novčane pomoći, jer ona posjeduje znanje, vještine, informacije i ljudski kapital. Sve navedeno su važni resursi, koji su mnogo značajniji za našu ekonomiju u budućnosti od tekućih doznaka - rekao je Mitrović.
RESURSI
Da bi ovi resursi bili adekvatno iskorišćeni, potrebni su napori i sa crnogorske strane, kaže Mitrović, što podrazumijeva osmišljavanje konkretnih projekata i povlastica usmjerenih na dijasporu.
- Jer nam je cilj, a vjerujem da činjenica što smo mala država to i pojačava, da imamo našu dijasporu kao investitore, da njima Crnu Goru učinimo atraktivnom za ulaganje i život, istakao je Mitrović.
O brojnosti naše dijaspore se, dodaje Mitrović, može samo okvirno govoriti jer tačni statistički podaci ne postoje i teško su mjerljivi ako imamo u vidu disperziju naše dijaspore, njenu starost i naročito heterogenu vjersku i nacionalnu strukturu.
- Uprava za dijasporu aktivno radi na stvaranju osnova za vođenje evidencija o iseljenicima i iseljeničkim organizacijama. U dijelu evidencije o organizacijama naše dijaspore možemo se pohvaliti prilično ažurnom bazom u okviru koje je evidentirano oko 150 organizacija iseljenika porijeklom iz Crne Gore širom svijeta. Što se tiče evidencije iseljenika Uprava će, vjerujem već početkom septembra, promovisati veb aplikaciju izrađenu za ove svrhe, koja će se popunjavati na dobrovoljnoj osnovi i rezultirati konkretnom bazom podataka o našim iseljenicima širom svijeta. Ova baza bi trebalo da bude izvor informacija o našem iseljeništvu po više osnova: broj po zemljama, struktura, starost, poznavanje jezika i drugo- naveo je direktor Uprave za dijasporu.
ISELJENIČKE KNJIŽICE
Napominje i da je Uprava krajem februara ove godine započela izdavanje iseljeničkih knjižica, koje su namijenjene svim iseljenicima koji nemaju crnogorsko državljanstvo.
- Za sada, najviše zahtjeva imamo iz Turske, zatim Argentine i drugih zemalja Latinske Amerike, ali i Srbije, Makedonije, Luksemburga, a baza podataka o izdatim iseljeničkim knjižicama biće jedna vrste evidencije o ovoj kategoriji iseljeništva, dakle našoj starijoj emigraciji i iseljenicima koji nemaju crnogorsko državljanstvo- naveo je Mitrović.
(opširnije u Pobjedi)
