On je u posljednjih 15 godina zabilježio 159 vrsta na području Igala i Herceg Novog i sve ih je smjestio u vrijednu knjigu, jedinstveni mali atlas ptica. Poslije promocije knjige je nastavio istraživanje, očekujući da se broj vrsta poveća daljim praćenjem i proučavanjem. To se upravo desilo ovog proljeća, kaže za Radio Jadran, Rašović:
– Između Stare Banje i Titove vile, 29. aprila ove godine, na mjestu gdje se mali potok uliva u more, fotografisao sam divnog crnoglavog galeba (larus melanocephalus). Prvi put vidim ovu vrstu na ovom području, tako da se broj vrsta ptica povećao na 160. Ova vrsta je kod nas na seobi i veoma je slična riječnom galebu (larus ribidundus) – navodi Rašović.
Iako mužjaci ove vrste u proljećno ruho imaju crne glave da budu ljepši i privlačniji ženkama, crnoglavi galeb ima intezivnije boje, veću crnu kapu crvene noge i crven kljun, objašnjava on.
Posmatrajući seobu ptica u periodu april-maj, u Sutorinskom polju, 9. aprila sa ornitologom Mihajlom Jovićevićem fotografisao je i jednu od najrijeđih podvrsta porodice pastirica (motacila) motacila flava xanthophryx.
– Ova porodica ptica ima više od 10 podvrsta koje se mogu vidjeti prilikom proljećnje seobe u jatima na poljima i sličnim terenima. Karakteristika ove podvrste jeste da ima žutu obrvu na crnoj glavi. Do sada nikad u Crnoj Gori nisam vidio ovu podvrstu i nemam podatak da je neko drugi zabilježio – ističe Budimir Rašović.Ovi podaci ohrabruju i naš sagovornik se nada da podstiču mlade biologe i entuzijaste sa ovog područja da pažljivije posmatraju ptice.
Rašović nam je poslao fotografije galeba kako se brčka i pastirice sa Sutorinskog polja.
Inače, inspiraciju za istraživanje i povod za rad Rašović je našao je u Jozefu Kovaču, čovjeku koji je na sličan način objedinio ptičje vrste u gradu pod Orjenom.
Najinteresantnija vrsta koju je registrovao je širokorepi cvrčić, koju je zapazio na ušću Sutorine. Osim toga, u knjizi su navedene još tri veoma značajne i rijetke vrste, takođe registrovane na ušću Sutorine: modrovrana, volić maslinar i mrki soko. Te ptice su od izuzetnog značaja ne samo za Herceg Novi već za Crnu Goru, jer su malobrojne.
Najzastupljenija vrsta na području hercegnovske opštine su ptice stanarice i domaći vrabac kao najučestaliji. Kad je riječ o gnjezdaricama, najzastupljenija je porodica svračaka.
Rašović živi i radi u Podgorici, a već 20-tak godina bavi se proučavanjem i fotografisanjem ptica. Diplamirao je na Univerzitetu Crne Gore na Fakultetu za matalurgiju i tehnologiju, na odsjeku za zaštitu životne sredine. Član je Cetra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Crne Gore.
Njegov rad prepoznao je i “BirdLife International”, pa je bio jedan od dva ornitologa iz Crne Gore čije je podatke koristila ova međunarodna organizacija za zaštitu ptica prilikom sastavljanja posljednje crvene liste ugroženih ptica u svijetu.
Osim područja oko Herceg Novog i Tivta, Budimir Rašović proučava i ornitofaunu Ćemovskog polja, ali i mjesta na sjeveru Crne Gore.
