Ona je u intervjuu za Dojče vele navela da neće ulaziti ni u kakve rasprave.
“Moramo biti dostojanstveni i u pobjedi i u svemu onome što radimo”, navela je ona i dodala da je Oluja bila čista operacija, a da su se nakon nje dogodili zločini koje bi zaista trebalo sankcionisati.
Kaže da kada se govori o Kninu, govori se o Domovinskom ratu kao temelju savremene hrvatske države, i da ona nastoji ne da uvrijedi modernu Srbiju i Srbe kao narod ni na koji način, već se njene kritike odnose na velikosrpski režim Slobodana Miloševića. Ističe da je prošle godine otvoreno rekla da se treba pokloniti i srpskim žrtvama, civilima, koji su nevino stradali nakon Oluje.
Govoreći o svojoj nedavnoj posjeti Spomen-području Jasenovac zajedno sa predsjednikom Izraela Ruvenom Rivlinom 25. jula, Kolinda Grabar Kitarović ponovila je da osuđuje sve totalitarne režime-“od nacizma i fašizma, do komunizma”.
“Razlog zašto tamo ne volim da idem tokom državnih komemoracija možda je bio vidljiv i u mom stavu, pa možda i u mom glasu (prilikom posljednje posjete, prim.ur.). Meni je to mjesto duboko emocionalno. Kad odlazim u Jasenovac proživljavam i nastojim da razmišljam, ne samo o žrtvama, već i o porodicama svih tih žrtava i da izrazim zaista duboko saosjećanje”, kaže hrvatska predsjednica.
Grabar Kitarović navodi i da taj zločin treba priznati, ali i da apsolutno osuđuju sve manipulacije brojem žrtava u Jasenovcu. Smatra da bi trebali da istraju na istorijskoj istini, i da na osnovu te istine, kao i na osnovu hrvatskog ustava, ići dalje.
“Otići ću veoma rado u Beograd kad postavimo konkretne pretpostavke za tu posjetu. Dakle, moramo da postignemo konkretan napredak. Za mene je to prije svega rješavanje pitanja nestalih osoba. To je duboko humano i humanitarno pitanje i zaista saosjećam sa porodicama, kako ovdje u Hrvatskoj, tako i sa srpskim porodicama koje su izgubile svoje najdraže. Još uvijek tražimo način da zatvorimo taj dio naše prošlosti”, kaže predsjednica Hrvatske.
Kako tvrdi, ono što je cilj jeste razvoj dobrosusjedskihodnosa sa Srbijom, rješavanje otvorenih pitanja.
“Apsolutno podržavamo sve države u našem susjedstvu. Međutim, postoji i Strategija za tzv. Zapadni Balkan-koju ja iz mnogo razloga radije zovem Jugoistočna Evropa-a koja definiše da se prije ulaska svih država moraju riješiti sva otvorena pitanja. Mi smo spremni da to učinimo u duhu dobrosusjedstva, paralelno s procesom pristupanja EU kako ne bi bilo blokada“, istakla je Grabar Kitarović.
Odgovarajući na pitanje kako sagledava mogućnost rješavanja problema Kosova, predsjednica Hrvatske kaže: “Ne mogu da govorim u ime Srbije, u ime Beograda, kad će biti riješeni ti njihovi međusobni odnosi, ali smatram da se paralelno i istovremeno može raditi na reformama na Kosovu. Hrvatska će sa svoje strane nastaviti da podržava Kosovo na putu u međunarodne organizacije, pa i na putu ka članstvu u EU, svjesni da postoji još nekoliko država EU koje nijesu priznale Kosovo. Međutim, smatram da su situacija i međunarodno-pravni status Kosova mnogo drugačiji od nekih drugih slučajeva s kojima te države upoređuju neka svoja unutrašnja pitanja, a zbog čega nijesu priznale Kosovo'', kazala je Kitarović.
