PONUDA Vlasnici restorana, picerija i kafea potrudili su se da imaju raznovrsnu i bogatu ponudu sa cijenama koje su pristupačne gostima manje i veće platežne moći. Kako većina navodi, cijene se za nijansu razlikuju od prošlogodišnjih zbog povećanja PDV-a. Gradska kafana u Herceg Novom u samom centru grada, koja posluje u okviru hotela ,,Lajthaus“, a sa koje se pruža predivan pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv, bila je i ovoga ljeta jedno od nezaobilaznih mjesta i za mještane i turiste. Međutim, kako kaže direktor ,,Lajthausa“ Jovan Vukalović, vanpansionska potrošnja je slabija od prošlogodišnje.
- Gosti najviše traže kafu, sok, sladoled ili vodu. Kada je riječ o jelima, onda su najtraženije pašte i salate, uglavnom jeftinija jela. Rijetki naručuju kvalitetnu ribu i probrana vina. Očigledno je da je platežna moć turista mala, da veoma vode računa o svakom potrošenom euru - kaže Vukalović. I ugostitelje na Škveru, jednoj od najposjećenijih lokacija na hercegnovskom šetalištu, jedinstveni su u ocjeni da je ponuda dobra, posjeta solidna, ali da gosti uglavnom biraju jeftinija jela i pića. Najtraženiji su dnevni meniji, a skuplja jela poput bijele ribe, raznih morskih specijaliteta, bifteka, rijetko ko naručuje. U pojedinim restoranima dnevni mesni meni koji uključuje supu ili čorbu, glavno jelo i desert košta pet, dok je riblji meni sedam eura. Stanko Milović, vlasnik restorana ,,M“ u Igalu, tvrdi da je sezona generalno lošija nego prošlogodišnja. - Gosti našeg restorana su uglavnom iz Srbije i BiH. Najčešće naručuju dnevni meni koji uključuje supu, glavno jelo i salatu po cijeni od 5 eura. Cijene su iste kao lani, gotovo jelo košta 3,5 eura, supa 1,5 eura, čorba 2,5 eura, lignje su 9 eura, najskuplja je bijela riba, kilo
gram košta 40 eura – kaže Milović. Za goste koji ne žele ili ne mogu da izdvoje novac za ručak u restoranu, u ponudi je veliki broj ugostiteljskih objekata brze hrane po cijenama od 1,5 do 2 eura za pljeskavicu ili hamburger, pileće bijelo meso u lepinji za dva eura, parče pice koje takođe košta od 1,5 do 2 eura. U ponudi su i razne obrok salate po cijenama od 5 do 7 eura, topli sendviči od dva do tri eura, palačinke od jedan do 2,5 eura... Kugla sladoleda košta od 0,60 do 0,80 eura, kafa u zavisnosti od lokala od 0,80 do 1,20 eura, koka-kola dva eura, pivo od 2 do 2,5 eura...
IMA I ZADOVOLJNIH U restoranu ,,Papagaj“ u Đenovićima zadovoljni su ovogodišnjom sezonom, posebno što im gosti ukazuju povjerenje i vraćaju se više puta dok su na odmoru. U menadžmentu navode da su gosti njihovog restorana uglavnom iz Rusije i regiona, ali da je bilo dosta Norvežana, Francuza, Poljaka. - Naša ocjena je da se ove godine više trošilo i da su gosti koji su posjećivali naš restoran bolje platežne moći. Ove godine najviše posla imali smo u vrijeme ručka i večere, za razliku od prošlog ljeta kada su posjetioci obično spajali ta dva obroka. Generalno, najtraženije su paste, pice, salate, od jeftinijih jela, a riba od skupljih. Ponuda je bogata, a cijene su, smatramo, pristupačne. Generalno smo zadovoljni sezonom s obzirom na uslove u kojima se odvijala i brojne komunalne i infrastrukturne probleme na rivijeri – kazala je menadžerka Ranka Mišević. U obilazak Starog grada dnevno stiže i oko 2.000 izletnika koje brodovima dovoze iz Budve i Kotora u Gradsku luku na Škveru. Oni ostaju sat do sat i po, obilaze Stari grad, tvrđave, a odnedavno i Gradski muzej. Međutim, kako tvrde ugostitelji na trgu Belavista, ali i vlasnici suvenirnica i galerija, rijetko koji od tih izletnika sjedne da pojede, popije ili kupi nešto što bi ih podsjećalo na posjetu Herceg Novom.
SLABIJA SEZONA U Baru su ugostitelji i vlasnici restorana zadovoljni posjetom ovoga ljeta. - Iako je ova sezona u Baru po broju gostiju nešto slabija nego prethodna, zadovoljni smo. U našem restoranu gosti preferiraju domaća, kuvana jela, ali ima i onih koji se odlučuju za specijalitete sa roštilja po kojima je restoran „Pod lozom“ najpoznatiji. Turisti dubljeg džepa biraju riblji program - kaže Savo Vukčević, vlasnik restorana „Pod lozom“, koji je već decenijama među Baranima i posjetiocima ovog dijela rivijere prepoznat kao mjesto gdje se u debeloj hladovini, blizu mora u Šušanju, može uživati u raznovrsnim i obilnim obrocima, pripremljenim od svježih i kvalitetnih namirnica. Zadovoljan je vlasnik luksuznog hotela ,,Kalamper“ u Dobroj Vodi Elvir Kalamperović, koji očekivanja, kao uostalom i svi ugostitelji u Baru, polaže u dobru posjetu i u postezoni, jer je prema dugoročnoj prognozi pred nama „miholjsko ljeto“.
- Zadovoljni smo sezonom. Posjeta je na prošlogodišnjem nivou. Posebno ističem da nam u prilog ide to što su ove godine naš hotel za odmor odabrali posjetioci bolje platežne moći. Početkom ljeta turisti su uglavnom bili iz Srbije i Bosne, a sada su najbrojniji Mađari i gosti iz Zapadne Evrope - kaže Vukčević. U Sutomoru, po priči ugostitelja, ljetuju oni ,,plićeg“ džepa. - Što se tiče ,,a la karta“, moglo bi biti i bolje, dok smo popunjenošću smještajnih kapaciteta zadovoljni. Sutomore je decenijama poznato po turistima slabije platežne moći, pa najbolje prolazi najjeftinija hrana koja košta euro-dva... Ipak, pozitivne promjene donijela je izgradnja luksuznih hotela, tako da se i struktura gostiju lagano mijenja. Da bi se Sutomore pozicioniralo kao elitno turističko mjesto, neophodno je da uklonimo ovu „ludnicu“ sa šetališta koju stvara nekvalitetna, glasna muzika i „jeftina“ zabava i sadržaji. I u tom pravcu ima pozitivnih pomaka za šta smo, takođe, zahvalni novim hotelima. Sada dolaze gosti veće platežne moći, koji na lijepoj sutomorskoj obali žele da se odmore, uživaju u plaži, suncu, moru... Vjerujem da će vremenom to postati praksa po kojoj će jedno od najljepših turističkih mjesta na barskoj rivijeri i šire biti prepoznato - navodi Aleksandar Petrović, vlasnik restorana i pansiona „Izvor“ u Sutomoru.
MANJI PAZARI U Tivtu ugostitelji nijesu zadovoljni jer nije bilo špica sezone. Ksenija Milović, vlasnica restorana ,,KLM“ u centru Tivta, kaže da je sezona, ako se uzme u obzir koliko traje, bolja od prošlogodišnje. - Počela je u maju i još traje, ali špica sezone, kakvi su bili minulih godina, ove nije bilo. Prošle godine od 2. do 17. avgusta bila je „ludnica“, ove godine bio je to samo jedan, jedini dan.
A, špic je kada ste puni, kada jedni večeraju, a drugi čekaju da sjednu za sto. Imali smo i sedam avetno pustih dana poslije Svjetskog prvenstva u fudbalu, a za one koji nijesu imali velike televizijske ekrane da se na njima prate utakmice agonija je trajala mnogo duže. Bolje je bilo u maju nego za vrijeme prvenstva. Platežna moć turista je iz godinu u godinu sve slabija, da nam nije stranaca, mahom iz Porto Montenegra, bila bi katastrofa. Četvoročlana porodica sjedne za sto u 9 naveče i dijeli jednu picu od 6 eura! Bez pića, uz četiri čaše vode! Kolika je platežna moć turista, najbolje se vidi u diskontima. Na kasi čekaš sat vremena. Sa prvom kišom sezona će se okončati. Gosti će pokupti svoje stvari, sješće u automobile i vratiće se kućama, a ostaće samo oni što imaju rezervisane avionske karte i ne mogu pomjeriti dan povratka - kaže Mijatović. Darko Ojdanić, menadžer plaže Plavi horizont i restorana „Plaža“ u uvali Pržna, kaže da je početak sezone bio za brigu, ali se stanje potpuno promijenilo u dva naredna mjeseca.
- Uporedni podaci kazuju da smo ovog jula imali 15 odsto više gostiju, a da ćemo avgust okončati sa povećanjem od 30 odsto. Na plaži je na dnevnom nivou bilo od 3.500 do 4.000 kupača, na parkingu je, takođe na dnevnom nivou, evidentirano od 600 do 700 vozila, a u plažnom restoranu svakodnevno se traži mjesto više. Posjetioci plaže su pretežno turisti iz Rusije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Češke i Njemačke, a ove godine povećao se
broj Engleza i Norvežana. Možemo se pohvaliti da 40-ak porodica već petnaest godina, od 9. do 19. avgusta, odmara na ovoj plaži - kaže Ojdanić.
JUL RAZOČARAO Rajko Čavor, kapetan duge plovidbe, vlasnik turističkog broda „Vodena kočija“, koji posluje u sklopu kompanije „Pariz Kotor“, kaže da je predsezona premašila očekivanja, maj i jun su možda bili rekordni, jul je malo ,,šarao“, ali avgust ide svojim putem i očekuje da ovo bude jedna od boljih sezona. - U saradnji sa agencijama „Carine“, „R tours“, „Ankora“, „Adria“, „Guliver“ i „Globtur“ mjesečno prevezemo i do 5.000 turista. Gosti su uglavnom iz Zapadne Evrope: agencija „Carine“ dovodi Francuze, Belgijance i Holanđane, „Guliver“ Engleze, „R tours“ i „Ankora“ Ruse, „Zejdin“ Čehe, „Adria“ Francuze i Šveđane. Svakodnevno prevezemo po 200 do 250 turista, koji se najviše oduševljavaju Gospom od Škrpjela, Kotorom i Plavom špiljom. Sezona će potrajati do 20. oktobra, do kada imamo ugovorene vožnje, tako da smo zadovoljni- kaže Čavor. Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, objašnjava da je smanjena vanpasionska potrošnja karakteristika ove sezone, ali ne u Crnoj Gori nego generalno širom Mediterana, a možda i šire, i ne samo u ugostiteljstvu nego svugdje. Ondje gdje se nekad trošio novac, više se ne troši ako se ne mora.
- Povećanje cijena ne igra ulogu, tu je više psihološki momenat nego ekonomski. Možda ,,u tom grmu leži zec“, jer više niko ne zna šta će sjutra biti, ljudi se plaše političke nestabilnosti. Kad si u tom tripu onda se ne opuštaš - kaže Radulović za Pobjedu. On ističe da je finansijska kriza svugdje u svijetu i da su ljudi spremni da više štede i manje troše. - Recimo, podatak iz Dubrovnika za jul i polovinu avgusta pokazuje da je u ovom periodu imao tri odsto više gostiju nego prošle godine kada je doživio kolaps. Ove godine ima drastičan pad vanpasiona od 40 odsto u odnosu na prošlu godinu... Što se tiče Crne Gore, nemam ove podatke, ali ljudi koji se bave izdavanjem skutera, padobrana, imao sam s njima susrete, kažu da imaju 30 odsto manje prometa nego prošle godine, a ljudi koji nude snimanje leta padobranom imaju manji prihod čak i do 100 odsto - kazao je Radulović.
