Ona je u intervjuu agenciji Mina kazala da se bez medijske pismenosti ne može zamisliti svakodnevica ljudi.
„Medijsku pismenost danas najkraće bih i najučinkovitije definisala kao dio funkcionalnih pismenosti bez kojih se ne može zamisliti svakodnevica modernog građanina i građanki“, dodala je Valić Nedeljković.
Prema njenim riječima, medijska pismenost je danas pomodna tema, a o njoj se površno govori i piše.
„Medijska pismenost je danas pomodna tema, na žalost o tome se površno govori i piše bez pravog razumijevanja suštine problema i ozbiljnosti zadatka medijskog opismenjavanja, a bojim se da moda ne prođe za jednu sezonu i učini se, u sistemskom smislu, više štete nego koristi“, pojasnila je Valić Nedeljković.
Ona je navela da je osnovno pitanje koji su subjekti javne prakse suštinski zainteresovani za medijsko opismenjavanje ljudi, kao i ko bi od toga imao koristi.
„Kada odgovorimo na ta pitanja znaćemo malo više o tome koliko su iskrene i časne namjere zagovornika medijskog opismenjavanja i koliko će taj zahvat biti sveobuhvatan, a pristup sistematičan sa jasnim rezultatima“, kazala je Valić Nedeljković.
Ona smatra da tek tada treba krenuti u pravu kampanju javnog zagovaranja medijskog opismenjavanja.
„Bojim se da cijela planeta, a ne samo Crna Gora i Balkan, kasne u medijskom osvješćavanju i opismenjavanju i da je generacijama šteta već načinjena“, dodala je Valić Nedeljković.
Prema njenim riječima, suštinski nivo pismenosti stiče se još u osnovnoj školi, a to je ogledalo nastavnog osoblja iz maternjeg jezika.
„Ko je imao sreću da u osnovnoj školi ima odličnu nastavnicu/nastavnika maternjeg jezika biće pismen/pismena tokom cijelog života u svim prilikama, a ko nije, teško da će to nadoknaditi u narednim stepenima obrazovanja“, kazala je Valić Nedeljković navodeći da će takve osobe na internetu imati manje obzira prema pravopisu, stilu i jeziku.
Odgovarajući na pitanje da li je kvalitet izražavanja mlađih generacija danas slabiji nego ranije, ona je rekla da su mladi danas pismeni, ali u svom mediju komuniciranja, i to više nego odrasli.
„Jezik i stil su i dalje dio statusa, ali i obilježje društvene grupe. Svako njeguje jezičku kulturu konteksta u kojem živi“, smatra Valić Nedeljković.
Kako je kazala, to ne znači da je jedna jezička kultura bolja u odnosu na drugu, već da je to samo pitanje tačke gledišta.
„Tinejdžeri sa margina društva sve druge smatraju jezičkim folirantima, dok ih mi smatramo jezički neotesanim, dakle stvar je samo ugla iz kojeg posmatramo jezičku praksu“, pojasnila je Valić Nedeljković.
.Na pitanje koliko je danas za pravilan psihološki razvoj djece važno kritičko čitanje, Valić Nedeljković je odgovorila da je potrebno djecu prvo naučiti da čitaju bolje i brže sa razumevanjem, ali da testovi ukazuju da generacije sve sporije uče da čitaju.
„Ne zaboravite da su oni rođeni na prelomu vijeka ka ovamo, suštinski audio-vizuelna generacija koja informacije, prije svega, prima preko novih digitalnih medija“, saopštila je Valić Nedeljković i dodala da je njima čitanje vještina koju sa dosadom usvajaju.
Prema njenim riječima, obrazovni sistem mora smisliti nove metode i tehnike za generaciju „digitalnih urođenika“ u savladavanju najprije čitanja i razumevanja, a zatim kritičkog mišljenja prema pročitanom.
„To je težak zadatak u nepotističkom sistemu obrazovanja koje ne njeguje prosvjetu kao časnu i izuzetnu profesiju, kojoj su posvećene samo osobe izuzetnog kvaliteta i kredibiliteta, u potpunosti predane obrazovanju i vaspitanju mladih“, navela je Valić Nedeljković.
Ona smatra da se pismenost može najbolje unaprijediti podizanjem nivoa obrazovanja i kasnije pri zapošljavanju, odabirom izuzetnog prosvjetnog kadra.
