San jedne djevojčice
Priča započinje s Renatom Rohas, koja je još kao djevojčica s ocem išla da roni u more. Kad je imala samo pet godina, ronila je s ocem koji joj je skrenuo pažnju na potopljenu olupinu aviona – i u tom je trenutku otkrila vječnu ljubav prema moru. Uskoro, naredne godine, nakon što je cijeli život ronila i štedjela, Rohas će ispuniti svoj najveći san i posjetiti olupinu Titanika.
A ovo joj je zaista možda i posljednja prilika da taj san ostvari jer bakterije koje uzrokuju biološku koroziju i potpomažu pojavljivanjerđe ubrzano proždiru Titanik. Stručnjaci pretpostavljaju da će olupina opstati još samo dvadesetak godina, što znači da će Rohas, zajedno sa svojim saputnicima i grupom stručnjaka, biti prvi posjetilac olupini od 2005. godine, ali će se vjerovatno ubrajati i među zadnje posjetioce olupini Titanika.
Ova je ekspedicija naravno komercijalna, ali ima i naučnu svrhu. Putnici će pomagati naučnicima i koristiti 3D modeliranje kako bi analizirali i očuvali Titanik za buduće generacije.
Zašto olupina propada
Titanik leži pod morem od 1912. godine i otad ga proždiru bakterije, ostavljajući za sobom krhke formacije rđe koje liče na inje. Kad je istraživač Robert Balard sa svojom ekipom otkrio brod 1985. godine, to je „inje od rđe“ već dominiralo cijelom olupinom. Bakterije dnevno konzumiraju oko 180 kilograma broda, zbog čega naučnici pretpostavljaju da više nema mnogo vremena za istraživanje ili posjetu olupini.
Privatna kompanija OceanGate koristi svoju malu flotu podmornica kako bi istražila okeane oko Sjeverne Amerike. 2019. godine organizovaće istraživačko-turističku misiju u trajanju od 11 dana kako bi posjetili olupinu Titanika, a upravo će u njoj učestvovati i Rohas. Putnici, koje nazivaju „specijalistima“, pažljivo su odabrane osobe koje su fizički i mentalno spremne izdržati 11 dana u skučenom prostoru duboko pod morem.
Putnici će pomagati timu naučnika s opremom i snimanjem olupine, a karta za ovo putovanje iznosi 105.129 dolara, koliko bi stajala i karta za putovanje Titanikom u prvom razredu, naravno cjenovno prilagođena zbog inflacije.
Kontroverze oko posjete olupini Titanika
Sve od njegova otkrića, posjete Titaniku upletene su u razne kontroverze. Balard, koji je olupinu otkrio, i njegova francuska posada počeli su raspravljati o pravu pristupa olupini ni 24 sata nakon izrona još 1985. godine. Sve je to dovelo do međunarodnog sporazuma kojim se svima zabranjuje pristup olupini, ali Francuzi su ga odmah počeli kršiti. Sve od tada, francuska, britanska, američka i kanadska vlada su u sukobu s privatnim osobama i kompanijama, poput OceanGatea, koje žele posjetiti Titanik.
Dejvid Konkanon, vođa ekspedicije i advokat OceanGatea, pojasnio je da se radi samo o kontroli – onome ko ima pravo istraživati, vaditi artefakte, snimati i slično. Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) smatra da su posjete Titaniku, čak i one naučne prirode, smetnja i narušavanje statusa podvodne kulturne baštine i preporučuje da se ne sprovode. No, na sreću OceanGate-a, NOAA nije najstroža u sprovođenju svojih preporuka te često nema pravnih posljedica za one koji ipak posjete olupinu.
