Opterećenost mentalnim poremećajima značajno raste u posljednjih 10-15 godina. Smatra se da su mentalni poremećaji danas među prvih 10 globalnih uzroka invalititeta i gubitka radne sposobnosti, te drugi po redu najznačajniji uzročnik zdravih godina života izgubljenih zbog invaliditeta. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da na globalnom nivou oko 300 miliona ljudi pati od depresije, 60 miliona od bipolarnog afektivnog poremećaja, 23 miliona ljudi od shizofrenije i oko 60 miliona ljudi od demencije. Takođe, smatra se i da se oko 40% odraslih osoba u jednom trenutku u životu nosi sa anksioznošću. Drugim riječima – mentalni poremećaji nisu nešto što se dešava “drugima”, već svako od nas može u jednom trenutku biti pogođen nekim od ovih stanja.
Ovako visoka prevalencija mentalnih poremećaja je zabrinjavajuća, i zdravstveni sistemi još uvijek ne uspijevaju da na nju adekvatno odgovore. Postoji dubok jaz između ogromne potrebe za liječenjem i dostupnosti adekvatne terapije. Upečatljiv primjer koji dokumetuje ovaj jaz je i činjenica da u zemljama nižeg i srednjeg prihoda, među kojima je i Crna Gora, između 76 i 85% osoba koje pate od mentalnih poremećaja ne dobijaju terapiju za svoje stanje. Čak i u razvijenijim i bogatijim zemljama, između 35 i 50% osoba je u istoj situaciji. Neki od razloga za ovako veliki jaz kriju se kako u malim ulaganjima u mentalno zdravlje, tako i u visokom stepenu stigme, diskriminacije i marginalizacije koji prati mentalno oboljele.
Ipak, moramo imati u vidu da za mentalne poremećaje postoji niz adekvatnih terapija i intervencija kojima se uspiješno tretiraju ova stanja, te onima koji od njih boluju omogućavaju da žive ispunjen i kvalitetan život. Prevencija i adekvatna terapija u oblasti mentalnog zdravlja daju mogućnost osobama da ostvare svoje potencijale, da se na zdrav način nose sa stresom svakodnevnog života, da budu produktivne u poslu, da ostvaruju značajne i bliske odnose sa drugima, kao i da doprinose zajednici i društvu.
Kako bi se poboljšalo mentalno zdravlje kako pojedinaca tako i društva u cjelini, neophodno je da se o mentalnom zdravlju i govori. Razbijanjem uvriježenih predrasuda, radukcijom stigmatizacije i diskriminacije, kao i uključivanjem drugih državnih službi osim zdravstvene u rješavanje problema mentalnog zdravlja možemo uraditi mnogo na polju podizanja nivoa zdravstvene i socijalne zaštite mentalno oboljenih. Podizanjem svjesnosti o ovim problemima, kao i ukazivanjem na dostupne metode prevencije i terapije učinićemo da one osobe koje pate od mentalnih poremećaja znaju da imaju kome da se obrate i dobiju pomoć koja im je potrebna.
Mlada crnogorska psihijatrija je udruženje specijalizanta i mladih psihijatara, koje je formirano sa ciljem da pospješi dijalog struke i javnosti, ukaže na nedostatke u svakodnevnom radu i sprovede mjere koje su u skladu sa poslednjim naučnim dostignućima, ne bi li mentalno zdravlje dobilo na značaju u crnogorskom društvu. U periodu koji je pred nama, uložićemo napore da kroz niz inicijativa i projekata dostignemo evropski nivo i time obezbijedimo adekvatnu zaštitu i brigu za one kojima je to potrebno.
