Crna Gora je ostvarila napredak u izgradnji zakonodavnog, političkog i institucionalnog okvira za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama, ali je primjetan nedostatak konkretnih mjera za borbu protiv silovanja, seksualnog uznemiravanja i prinudnih brakova. To je navedeno u prvom izvještaju koji je objavila GREVIO grupa eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Riječ je o nezavisnom tijelu koje ima mandat da nadgleda na koji se način sprovodi Istanbulska konvencija Savjeta Evrope.
PREVENCIJA U dokumentu, u koji je Pobjeda imala uvid, istaknuto je da je u Crnoj Gori velika pažnja posvećena porodičnom nasilju. Zamjerili su što se u dovoljnoj mjeri nadležni ne bave pitanjima i ostalih oblika nasilja. -Mjera prevencije i zaštite žrtava silovanja i seksualnog nasilja, seksualnog uznemiravanja i prisilnih brakova kao da nema - napisano je u izvještaju.
Stručnjaci su zabilježili da se slučajevi silovanja rijetko prijavljuju zbog stigmatizacije žrtava. Mora se, prema njihovim riječima, raditi na podizanju nivoa svijesti, jer su stope prijavljivanja seksualnog nasilja ekstremno niske. -Sa zabrinutošću ističemo da ne postoje servisi za žrtve silovanja i seksualnog nasilja, niti postoje usluge savjetovanja i sklonište za žene i djevojke koje napuštaju prisilni brak – navedeno je u ovom dokumentu. Autori apeluju na nadležne u Crnoj Gori da se otvore centri za žrtve silovanja i seksualnog nasilja, te da se obezbijede stručnjaci koji bi radili u tim ustanovama. -Jedan takav centar trebalo bi da bude dostupan za svih 200.000 stanovnika. Trebao bi da bude podjednako dostupan kako za žrtve u ruralnim područjima, tako i za one u gradovima - napisali su u dokumentu. Iako, kako su naveli, postoje brojne usluge podrške ženama žrtvama nasilja u porodici, negoduju što te usluge nijesu dostupne u ruralnim područjima.
Ukazali su i na problem što su postojeća skloništa za porodično nasilje često popunjena. Kada je riječ o zakonodavstvu, pozdravili su usvajanje Zakona o prevenciji nasilja u porodici, ocjenjujući da su tim aktom uvedene bitne novine koje zahtijeva Istanbulska konvencija, ali su zamjerili što su propisane niske sankcije za nasilje u porodici.
KAZNE
Taj akt bi, prema njihovim riječima, trebalo da osigura veću stopu prijavljivanja nasilja u porodici, te negoduju što se većina slučajeva nasilja u porodici goni kao prekršajno djelo, umjesto kao krivično. -Krivična osuđujuća presuda je rijetka, a predmeti koji se procesuiraju prema ovom zakonu obično dovode do novčanih kazni ili suspenzija - naveli su oni.
U ovim slučajevima, kako ocjenjuju, izostaje paralelna primjena Zakona o prevenciji nasilja u porodici i Krivičnog zakonika. Ukazali su i na problem što je praksa pokazala da su žrtve često razočarane načinom na koji su okončani njihovi slučajevi. -GREVIO snažno ohrabruje nadležne da povećaju nivo svijesti svih uključenih stručnjaka, uključujući sudije i tužioce, o svim oblicima nasilja koje pokriva Istanbulska konvencija, kako bi pažljivo spriječili, istražili, kaznili i pružili reparaciju za sva djela nasilja obuhvaćena ovom Konvencijom – istakli su u izvještaju.
Potrebno je, kako kažu, da se osigura viši nivo svijesti, pojača senzibilitet, ne samo u odnosu na nasilje u porodici, već i u odnosu na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. U dokumentu su se, takođe, bavili analizom nevladinih organizacija koje pružaju osnovne usluge žrtvama nasilja u porodici, te su konstatovali da ih finansiraju međunarodni donatori. Kako smatraju, nadležni treba na određeni način da obezbijede finansiranje ženskih nevladinih organizacija. Ova grupa stručnjaka u dokumentu je istakla, takođe, da pozdravljaju brojne korake koje su preduzele crnogorske vlasti od obnove nezavisnosti 2006. godine, a kojim su uskladili zakone i politike sa međunarodnim standardima u oblasti promovisanja rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja nad ženama.
