Potpisnici skandalozne inicijative su takozvane organizacije ,,Pravda“ (Bosna i Hercegovina), KSPD ,,Sandžak“ (Slovenija), zatim Bošnjačkoamerička nacionalna asocijacija, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada.
Zatražili su, ne samo od crnogorskog premijera i nadležnih resora, već i od njihovih kolega u regionu, odnosno država bivše SFRJ, da uvaže zahtjev i povuku, njima sporna djela, u, kako su naveli, ,,razumnih 100 dana“. U suprotnom, zaprijetili su, ,,potražiće pravdu“ i kod međunarodnih instanci.
Potpisnici apela traže i da Crna Gora ukine Njegoševu nagradu.
NEZNANJE Zahtjev bošnjačkih organizacija iz dijaspore, prema riječima istoričara Šerba Rastodera, rezultat je nepoznavanja crnogorskog istorijskog i kulturološkog konteksta. Istovremeno, dodaje on, to je reciklaža ,,nedovršene priče“ koja je začeta u Crnoj Gori.
- Podsjetimo se kako je sve počelo, ko je inicirao i ko stvarno stoji iza tih „priča“ – istakao je on. Rastoder je ponovio stav koji je do sada iznio u više navrata: „Djelo ne može biti ‘genocidno’ samo po sebi, ali ‘tumači’ i izvršioci mogu tražiti uporište za svoje nedjelo u njemu“. - Da li onda treba da se optužuju autori ili tumači? I tu je onda nastao problem. Kako se u tom društvu našao Kiš, nije mi jasno? Svaki zahtjev za desakralizacijom Njegoša nailazio je na odbijanje, najčešće nekih dežurnih ,,nacionalnih kvazipatriota“ ili bolje rečeno intelektualaca po ,,budžetu, a ne po znanju“, koji su takve zahtjeve uzdizali na najviši nacionalni pijadestal – rekao je on.
Podsjetio je da je proslava 200-godišnjice rođenja Njegoša pokazala da sadašnja intelektualna elita ne vidi u ,,Gorskom vijencu“ ono što su neki Crnogorci vidjeli prije 100 godina.
- Da li se time ,,skrnavi“ ovo veliko literarno djelo? Ne, nego se samo pokazuje spremnost da smo sposobni da branimo ,,umjetnost“ od ,,zla“. Zašto takva prilika nije iskorištena? Zato što nekome uvijek odgovara ,,tumačenje Njegoša po potrebi“.
Juče u ime ,,srpstva“, sjutra u ime ,,crnogorstva“. Ko tu strada? Njegoš sigurno ne, jer on ima svoje mjesto i u literaturi i u istoriji. Strada samo naše (ne) razumijevanje. Moramo onda dozvoliti da na to imaju svi pravo – poručio je on.
Odgovarajući na pitanje koji je to, zapravo, motiv za izradu spornog apela, Rastoder kaže da ne zna, ali je siguran da je izraz nedovoljne obaviještenosti dijaspore o suštini.
- Legitimni organ koji ima pravo postavljati slična pitanja i pokretati slične inicijative je Bošnjački nacionalni savjet. Nažalost, političkom ,,alhemijom“ režima ovi organi su postali partijske organizacije pojedinih stranaka, umjesto mjesto sabiranja, promišljanja i pokretanja dijaloga oko ovog i sličnih pitanja. Umjesto traganja za ,,motivom ovog apela“, predlažem da se, po ko zna koji put, problematizuje činjenica da je nosilac jednog velikog priznanja za ,,književnost“ u Crnoj Gori, osoba osuđena pred međunarodnim sudom - za genocid. I da su se zbog toga, tog priznanja odrekli: Jevrem Brković, Sreten Perović i Marko Vešović i drugi, ali nije niti jedan ,,bošnjačko/muslimanski pisac“. To je ono što nekom daje moralno i svako drugo pravo za ovakve i slične apele – smatra Rastoder.
I za predsjednika Matice crnogorske Dragana Radulovića inicijativa bošnjačkih organizacija je neprihvatljiva.
- Pretjeruju. Neuporedivo im je bolje u Crnoj Gori nego u Bosni i Hercegovini, upravo u onome dijelu kojim upravljaju sami i kojim vlada Sarajevo. Ne treba da pretjeruju, a već se ozbiljno nalaze u zoni drastičnog pretjerivanja. Time idu na ruku svojim neprijateljima, dovodeći svoje prijatelje u nelagodnu poziciju da moramo da ih branimo čak i od njih samih i od njihove političke blesavosti – kazao je on. Radulović vjeruje da su potpisnici ovog apela marginalne i neuticajne grupe koje se bore, čak i ovakvim zahtjevima i izjavama, za prepoznatljivost.
Čirgić: Kako pjesništvo može biti genocidno
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Adnan Čirgić kazao je za Pobjedu da je istina da se u „Gorskom vijencu“ mogu naći stihovi koji, kad se istrgnu iz konteksta, zvuče antiislamski. Navodi kao primjere: No lomite munar i džamiju, / pa badnjake srpske nalagajte / i šarajte uskrsova jaja, / časne dvoje postah da postite; / za ostalo kako vam je drago! - No, ne znam koji bi to njegovi stihovi mogli biti genocidni i kako pjesništvo uopšte može biti genocidno. Nije mali broj stihova iz istoga djela koji, kad se izvuku iz konteksta, djeluje jednako proislamski, kao recimo: O Stambole, zemaljsko veselje, / kupo meda, goro od šećera, / banjo slatka ljudskoga života, / đe se vile u šerbet kupaju; / o Stambole, svečeva palato, / istočniče sile i svetinje,- / Bog iz tebe samo begeniše / črez proroka sa zemljom vladati! / Što će mene od tebe odbiti? – kazao je Čirgić.
Opširnije u Pobjedi
