Nurković je rekao da je Vlada, kao investitor, visoko postavila ljestvicu prema izvođaču radova i da insistira na dosljednoj primjeni ugovornih procedura i propisa u cilju osiguranja kvaliteta, bezbjednosti i dugotrajnosti radova.
„U tom smislu ne igramo utakmicu sa rokom“, poručio je Nurković.
Kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC), prema ugovoru, mora do 11. maja naredne godine završiti dionicu autoputa od Smokovca do Mateševa.
Nurković je na okruglom stolu koji je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ocijenio da su činjenice koje o autoputu saopštava Ministarstvo uvijek izvlačene iz konteksta i interpretirane na način kako bi se povećao tiraž medija.
„Pritom se iz vida gubila jedna činjenica, a to je da je autoput najveći projekat koji se realizuje u novijoj istoriji Crne Gore, ali i da u njegovoj realizaciji postoji mogućnost pojave izazova“, kazao je Nurković.
On je poručio da nema dileme da taj projekat treba da se realizuje, jer je Crna Gora jedna od rijetkih evropskih zemalja bez kilometra autoputa.
„S obzirom na to da postupak realizacije projekta izgradnje dionice Smokovac-Mateševo sadrži određene nepovjerljive podatke, neophodno je da pojedini podaci budu dostupni samo ograničenom broju subjekata“, poručio je Nurković.
Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković, saopštila je da predstavnici Ministarstva finansija nijesu prihvatili poziv da prisustvuju današnjem okruglom stolu, navodeći da nijesu baš sigurni kakve veze to ima sa tim Vladinim resorom.
Ćalović Marković je podsjetila da će se za autoput potrošiti preko milijardu EUR i da je zbog toga bilo neophodno prisustvo predstavnika tog Ministarstva.
„U svim zemljama koje grade velike kompleksne infrastrukturne projekte postoji velika opasnost od pojave korupcije. Posebno je kompleksno pratiti taj projekat kada on, pored same izgradnje, uključuje i čitav set subvencija koje je Crna Gora dala izvođačima radova, pa treba ispratiti ima li nekih zloupotreba i ekstra bogaćenja po tom pitanju“, poručila je Ćalović Marković.
Ona je navela da su u slučaju Crne Gore osnovne informacije o autoputu tajna, sa obrazloženjem da je to intelektualna svojina Vlade, kao i da je u pitanju poslovna tajna koja može poremetiti konkurenciju.
„Tajna su svi podaci o finansijama i o bilo kakvim isplatama. Bilo šta gdje se pominje novac je proglašeno tajnom. Zar ne bi bio interes Vlade da javnost na vrijeme otkrije da je zaboravljena zaobilaznica i svi prateći radovi u iznosu od 100 miliona eura“, pitala je Ćalović Marković.
Ona je dodala da je svaki građanin Crne Gore danas dužan preko 1,5 hiljada eura i to bez kamata za jednu trećinu autoputa.
Ćalović Marković je podsjetila i da su osnovane dvije državne komisije, kako bi u javnom interesu kontrolisale sprovođenje projekta.
„Svi podaci o radu tih komisija su tajna. Jedini motiv za obimno skrivanje skoro svih podataka može da bude pokušaj da se sakrije ili korupcija ili nesposobnost“, rekla je Ćalović Marković i dodala da MANS neće odustati od borbe kako bi građani znali na šta se troši njihov novac.
Predstavnik nadzornog organa projekta francusko-italijanskog konzorcijuma Ingerop Conseil & Ingenierie Geodata Engineeringa, Jovan Ivanović, saopštio je da se trenutno izvode veoma intenzivni radovi na prioritetnoj dionici.
“Progres je vrlo vidljiv. Kineska kompanija zajedno sa podizvođačima radi u skladu sa dinamikom koja je u ovom trenutku zadovoljavajuća. Ako možemo da govorimo o statusu izvedenih radova to je negdje oko 60 odsto”, precizirao je Ivanović.
On je naveo da predviđeni rok završetka dionice, 11. maj naredne godine, neće biti ispoštovan.
“Izvođač radova sada radi na usaglašavanju dinamike što podrazumijeva da to kašnjenje bude što manje. U skladu sa tom dinamikom možemo očekivati neko zakašnjenje od godinu”, dodao je Ivanović.
On je kazao da za predstavnike konzorcijuma, sa aspekta ugovora koji posjeduju, ne postoji misterija.
“Za nas je ugovor jasan i nedvosmislen”, tvrdi Ivanović.
Predsjednik Državne komisije za reviziju tehničke dokumentacije na projektu autoputa, Mladen Ulićević, rekao je da je kašnjenje dobrim dijelom uzrokovano neblagovremenim završetkom projektne dokumentacije.
“Zbog kašnjenja sa kineske strane dobrim dijelom je došlo možda i zbog prilagođavanja njihovog rada i načina razmišljanja evropskim tehničkim standardima”, objasnio je Ulićević.
Novinar Monitora, Zoran Radulović, rekao je da novinari u vezi sa projektom autoputa raspolažu sa onoliko informacija koliko i zainteresovana javnost, a to je, kako je ocijenio, nimalo.
“Ne znamo je li to autoput sa strujom ili vodom, tu je i problematika pristupnih puteva, a nije poznato ni da li je ugovoreno asfaltiranje autoputa i koja je njegova podloga”, kazao je Radulović.
On smatra da će završetak autoputa kasniti 18 do 24 mjeseca, ako ne i duže.
“Imamo beskonačno mnogo nepoznanica. Nama je autoput prodat po principu ključ u ruke, a ne kao poluzavršen objekat koji ćemo svojim sredstvima opremati po našoj želji”, saopštio je Radulović.
Njega je zanimalo da li je glavni projekat završen, na šta su predstavnici inženjerske struke odgovorili da je on u završnoj fazi i da je završen negdje oko 99 odsto.
Koordinatorka za javne finansije u MANS-u, Ines Mrdović, ocijenila je da je ukupna ugovorena cijena autoputa od 809 miliona EUR paušalna, što znači da u praksi može značajno da raste.
“U ugovoru je jasno definisano da nepredviđeni radovi znače radove koji nijesu definisani glavnim projektom, ali su potrebni da bi se on priveo namjeni. To je pitanje petlje Smokovac i elektro i vodovodne mreže”, kazala je Mrdović.
Prema njenim riječima, ugovor uopšte ne predviđa ograničenje koliko mogu iznositi ti nepredviđeni radovi.
Projekat u ovom času, kako tvrdi Mrdović, vrijedi između 950 miliona EUR i milijardu eura.
“Sakrivene su informacije o finansijama, subvencijama, carinama, akcizama, porezima i doprinosima. Zašto su isplate izvođačima radova i njihovim podizvođačima tajna”, pitala je Mrdović.
Ona je zaključila da je projekat autoputa Bar-Boljare vjerovatno najnetransparentniji u zemlji ikada, a pritom je i najskuplji.
MANS je okrugli sto, kojem su prisustvovali predstavnici civilnog sektora, medija i akademske struke, organizovao u okviru projekta koji finansira Delegacija Evropske unije (EU) u Podgorici.
