Predstavnici Crne Gore zaduženi za proces pregovaranja i IPA projekte upoznali su učesnike Konferencije sa dosadašnjim tokom pristupanja i njegovim značajem. O tome su razgovarali Aleksandar Drljević, glavni pregovarač Crne Gore zapristupanje EU i Ivana Glišević-Đurović, nacionalna IPA koordinatorka.
Moderatorka je bila prof. dr Gordana Đurović.
Glavni pregovarač Drljević ocijenio je da je 2018. evropska godina kada su Crna Gora i Region u pitanju.
- Ove je prekretnica kada je proces integracija u pitanju naročito kada se uzmu u obzir izazovi pred kojima je EU, poput Bregzita – rekao je Drljević, dodajući da su se i na samoj Konferenciji čule snažne poruke podrške evropskim aspiracijama zemalja Balkana. On je podsjetio da je Samit u Londonu stavio u fokus Zapadni Balkan kroz konkretne projekte u infrastrukturi kojima se želi obezbijediti što bolja saradnja i komunikacija među njegovim zemljama.
Crna Gora je prema njegovim riječima dobro iskoristila predsjedavanje Bugarske i Austrije EU da realizuje konkretne aktivnosti.
- Potrebno je da iskoristimo pozitivne poruke iz Brisela o zacrtanoj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i da nastavimo reformske aktivnosti u partnerstvu sa Evropskom komisijom – kaže Drljević.
Smatra da u narednom periodu moramo da budemo fokusirani na komunikacionu strategiju kako bi građani u još većoj mjeri prepoznali benefite integracije u EU. U Crnoj Gori, kaže on, oko 63 odsto građana podržava ulazak zemlje u Evropsku uniju.
Na pitanje moderatorke Gordane Đurović da li su na putu integracija zemlje regiona partneri ili konkurenti, Drljević je odgovorio da što više države napreduju u tom procesu veći su benefiti za cijelu regiju.
- Neohodno je da sve države još dinamičnije krenu evropskim putem i to će biti dobro za cio Zapadni Balkan – kaže glavni pregovarač. Ivana Glišević-Đurović govorila je o korišćenju sredstava predpristupnih fondova. Od 2007. do 2013. godine naša država je iskoristila 96 odsto od 235 miliona eura koje je EU opredijelila. Bilo je 353 projekta u vrjednosti 54 miliona eura.
- Nova perspektiva za period 2014-2020. godine opredjeljuje 270,5 miliona eura i to za demokratizaciju upravljanja, zaštitu životne sredine, unapređenje saobraćaja, obrazovanja, pospješivanje zapošljavanja, razvoj poljoprivrede i drugo – rekla je ona.
Naglašava da je Crnoj Gori u 2018. godini dodijeljeno osam miliona eura kao nagrada za uspješno korišćenje IPA sredstava i napredak u pridruživanju kojima ćemo finansirati dvije klinike u Podgorici.
- Novina u IPA 3 je što neće bitni fiksne alokacije na zemlje, već će opredjeljivanje sredstava zavisiti od toga koliko imamo zrele projekte – kazala je Glišević-Đurović.
Ona je govorila i o korišćenju Zapadno-balkanskog investicionog okvira u okviru Berlinskog procesa kojim je opredijeljeno 166 miliona eura granta – 121 milion za infrastrukturu, a 45 za projektnu dokumentaciju.
U okviru poglavlja 22 pripremamo se za strukturne fondove EU koji će biti šest do osam puta veći od pretpristupne podrške. Glavni pregovarač je apostrofirao da su dobri projekti ključni za uspješno korišćenje sredstava iz pretpristupnih fondova navodeći primjer Malte koja je uspjela da privuče više novca nego što joj bilo opredijeljeno.
- Prioritet je da nastavimo sa ispunjavanjem mjerila iz pregovaračkih poglavlja, da intenziviramo proces pregovora, otvorimo preostala dva poglavlja i krenemo u proces njihovog zatvaranja. Riječju, da uradimo sve što je do nas. Ukoliko to uradimo vjerujemo da će za nas važiti princip regate za uključivanje u EU (da će najuspješniji ući u evropsku porodicu nezavisno od ostalih u Regionu) – rekao je Drljević.
