Društvo

Đukanović: U pravosuđu napravljeni značajni pomaci i ostvareni vidljivi rezultati

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govorio je na Cetinju povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva i obilježavanja najvećih datuma u crnogorskoj pravnoj istoriji.
Đukanović: U pravosuđu  napravljeni značajni pomaci i ostvareni vidljivi rezultati
Portal AnalitikaIzvor

Kako je rekao, istorija crnogorskog sudstva neodvojivi je dio istorije crnogorske državnosti.

''Borba za sticanje nacionalne slobode i političke nezavisnosti uvijek je značila i borbu za uređenu državu, koja ima svoje sudske institucije i zakone. Crnogorski vladari XVIII i XIX vijeka su uporedo sa političkim, diplomatskim i vojnim djelovanjem za stvaranje nezavisne države, ulagali napore da izgrade pravni sistem koji će osigurati slobodu i pravdu unutar crnogorskog društva. Stvaranjem države težilo se da državljanin Crne Gore očuva svoj nacionalni i kulturni identitet, ali i da bude zaštićen u pravima kao građanin''-saopštio je Đukanović.

cg-sudstvo-3

Na početku XVIII vijeka, kako je dodao, kad je Crna Gora stekla obilježja slobodne i politički nezavisne zemlje, njen vladar, mitropolit Danilo Petrović Njegoš uvidio je potrebu da se uspostavi zakon i red, i formiraju institucije koje će brinuti o sprovođenju zakona u državi. Rezultat takvog državničkog nauma bilo je formiranje Nadplemenskog suda 1713. 

''On, nažalost, zbog okolnosti u kojima se Crna Gora nalazila, nije dugo funkcionisao. Tek krajem XVIII vijeka Crna Gora je dobila trajne institucije sudske vlasti, čije je djelovanje i unapređivanje trajalo sve do kraja državne nezavisnosti 1918. Veliki državotvorni i institucionalni hod Crne Gore započeo je donošenjem Opšteg zakonika crnogorskog i brdskog i formiranjem Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog. Nastavljen je ustanovljenjem Senata u vrijeme Petra II Petrovića Njegoša, i donošenjem niza akata kojima je učvršćen pravni poredak u nezavisnoj Crnoj Gori''- kazao je crnogorski predsjednik.

Druga polovina XIX vijeka započela je, dodao je on, velikim činom u pravnoj istoriji Crne Gore – donošenjem Zakonika knjaza Danila I. On predstavlja temelj izgradnje našeg modernog pravnog sistema, ocijenio je Đukanović.

''Na tom čvrstom fundamentu nastajao je pravni sistem Knjaževine Crne Gore u vrijeme Nikole I Petrovića Njegoša. On se prvog dana kada je stupio na prijesto zakleo da će cijelog života svojski brinuti da svom narodu pribavi kod stranih naroda uvaženje, a na domu bezbjednost i mir, da će strogo paziti da sudije pravo sude. 
Obećao je i da će svakoga poštenog i pravog državljanina braniti, a krivca kazniti, ne gledajući na njegov rod, čin ili dostojanstvo. Zato se njegova vladarska epoha, koja je trajala više od pola vijeka, prepoznaje ne samo po velikim vojničkim pobjedama i političkim uspjesima, nego i po izuzetnim pravnim spomenicima, od kojih neki svojim značajem nadilaze prostor Crne Gore. Najpoznatiji su Bogišićev Opšti imovinski zakonik iz 1888. i Ustav za Knjaževinu Crnu Goru 1905''- naveo je Đukanović u govoru.

Crna Gora je uživala ugled zemlje u kojoj postoji pravna sigurnost i dosljedno sankcionisanje kršenja zakona, kazao je nadalje Đukanović.

''Primjetan je bio i napor države da zakonodavnom djelatnošću uredi mnoge oblasti društvenog života i pravnih odnosa, da sudove učini efikasnijim, i sudske postupke proceduralno kvalitetnijim. Sve je to rađeno u vremenu kada Crna Gora nije imala adekvatne obrazovne institucije za pravnu struku, niti dovoljan broj pravnika. O okolnostima u kojima se razvijalo crnogorsko sudstvo i pravni sistem uopšte, najbolje svjedoči podatak da je prvog pravnika Crna Gora dobila tek sredinom sedamdesetih godina XIX vijeka. Sto godina nakon prvog pravnika, dobili smo i Pravni fakultet u Crnoj Gori''- kazao je Đukanović.

Upravo u naporima da se donošenjem zakona i izgradnjom sudskih institucija, osigura sloboda, sigurnost i pravda za sve državljane Crne Gore, prepoznaje se jedan od najvažnijih tokova njene novovjekovne istorije, i jedno od suštinskih obilježja naše današnje nezavisne države, smatra Đukanović.

''Ova duga tradicija je ne samo svjedočanstvo o državnom utemeljenju Crne Gore, već i uzor i putokaz za izgradnju pravne države u procesu evropske i euroatlantske integracije. Efikasno, djelotvorno i odgovorno pravosuđe osnov je za ostvarenje političkih i pravnih ideala – pravne države i vladavine prava, na kojima je izgrađena Evropska unija. Zato se Crna Gora, kao prva zemlja kandidat za članstvo u EU, koja je pregovarački proces otpočela obaveznim otvaranjem poglavlja 23 i 24, mora još predanije pozabaviti implementacijom evropskih standarda u oblasti pravosuđa. I to prioritetno ne zbog obaveza na integracionom putu, već prije svega zbog unapređenja kvaliteta života građana, stvaranja uslova za ostvarivanje ljudskih prava i sloboda, stabilnog poslovnog ambijenta za privlačenje stranih investicija, za bezbjednost ljudi, i za stabilnost države i društva. Pored kvalitetno osmišljenog i odgovarajućeg normativnog okvira, pravni poredak treba prije svega da štite sudovi svojim radom. Oni su nezamjenjiva karika u lancu svakog pravnog sistema''- navedeno je u govoru.

Sudstvo, kako je naglasio, mora biti racionalno organizovano, mora biti nezavisno, efikasno, kompetentno i etično da bi imalo poziciju koja se podrazumijeva u modernim, demokratskim državama.

''Crna Gora je ratifikacijom Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama nedvosmisleno prihvatila da evropski standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava sa sjedištem u Strazburu, postanu neizostavni principi pravnog sistema naše države. Reforma pravosuđa jedan je od najznačajnijih reformskih poduhvata sprovedenih nakon obnove crnogorske nezavisnosti u političkom sistemu Crne Gore. U pravosuđu su napravljeni značajni pomaci i ostvareni vidljivi rezultati na putu njegovog stalnog unapređenja. To se prepoznaje i kroz statističke preglede koje redovno objavljuje Evropska komisija za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) u okviru Savjeta Evrope, koji pokazuju da je već sada crnogorsko sudstvo u nekim parametrima, kao što je dužina trajanja sudskih postupaka, ispred i nekih starih evropskih demokratija''- kazao je on.

Crnogorsko sudstvo je svakako i dalje pred ozbiljnim izazovima, dodao je.

''Jedan od najvećih je primjena reformskih zakona na način koji ne samo pravno, već i kulturološki uspostavlja i afirmiše vladavinu prava u našem društvu, čija je pravna teorija i praksa tradicionalno građena na značajno različitom konceptu pravne države. To zahtijeva kontinuirani profesionalni razvoj svakog sudije ponaosob, usavršavanje znanja i profesionalnih vještina.  Naravno, pred sudstvom, i cijelim pravosudnim sistemom je i dalje mnogo zadataka, kako u okviru pregovaračkog procesa, tako i zbog preuzetih obaveza po osnovu članstva u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope i drugim međunarodnim organizacijama. Tim složenim zadacima može odgovoriti samo kompetentno, moralno čisto i efikasno, nezavisno sudstvo. Nezavisno od svakog uticaja, uključujući izvršnu i zakonodavnu vlast. Princip podjele vlasti predstavlja jednu od najvećih tekovina savremene države, koju Ustav Crne Gore od 2007. prihvata svojim osnovnim odredbama. Zbog značaja koji u konceptu savremenih pravnih i političkih sistema ima kao garant ljudskih prava i sloboda, načelo nezavisnosti sudske vlasti je postalo i opšteprihvaćena vrijednost. No, univerzalno je važeće, a posebno u državama koje tek uspostavljaju društva prava i demokratije, da je imperativ nezavisnosti sudstva smislen dok je u funkciji potpunije pravde u društvu. Riječju, moramo odoljeti i sistemski se zaštiti od poimanja nezavisnosti koje se prvenstveno prepoznaje kao pravo na nedodirljivost, neodgovornost i neposvećenost strateškim interesima''- naglasio je predsjednik Crne Gore.

Nema, kako kaže, boljeg dokaza valjanosti i snage jedne vlasti i društva od rada njenog sudskog sistema.

''Uzvišeni sudijski poziv i uloga sudstva u crnogorskom, kao i u svakom drugom uređenom i razvijenom društvu je nezamjenjiva. Zato želim da odam priznanje svim sudijama, svima koji im pomažu u obavljanju tog delikatnog, izuzetno značajnog posla, i da izrazim zahvalnost za doprinos koji pružaju izgradnji društva vladavine prava, i svekolikom napretku naše države. Prilika je da odamo priznanje i svim uglednim pravnicima koji su u vrijeme socijalističke Jugoslavije postavili temelje modernog pravnog sistema Crne Gore, ali i velikom broju ljudi u institucijama našeg pravosuđa koji su posvećeno doprinosili i doprinose unapređenju tog sistema. Časna sudijska uloga je nezamjenjiva, bilo da se posmatra kroz prizmu slobodarskog duha, naše svijetle istorije i bogate pravne tradicije, ili progresa koji je vidljiv golim okom u današnjoj nezavisnoj Crnoj Gori, članici NATO, i vjerujem prvoj narednoj članici Evropske unije''- zaključio je Đukanović u govoru i svim sudijama kao i zaposlenima u crnogorskom sudstvu čestitao praznik.

Portal Analitika

Komentari (1)

Nadimak za neregistrovanog korisnika
Napišite Vaš komentar
Ovaj sajt je zaštićen sa reCAPTCHA anti spam mehanizmom.Primjenjuju se Google politika o privatnosti i uslovi korišćenja . Vaš komentar se prvo šalje timu na odobrenje. Portal Analitika zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar, bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznijeta u komentarima ne odražavaju stavove redakcije.
Još uvijek nemate nalog? Registrujte se.
D Djordje
29.10.2018. 17:47

Licemjerstvo nevidjeno! Sto su to zakoni prije bili losi? Sad su kao bolji? No pritislo moraju da se sprovode. Eee moj dobri i pomalo posteni presjednice,sjeti se vremena proslih ti to najbolje znas kako ste svi vi politicari voljeli sprovodit zakone. No sad glumite uzvisenu Demokratiju koje nema,i koje nece biti jos dugo dugo prrma obicnijem gradjanima. Za ove na funkciju se niko neboji rade veze i interesi dje treba,zasigurno u osnovnim sudovima.

5
107