Država ne koristi pravo na obeštećenje

Na skupštinskom zasijedanju u oktobru potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin predstavio je poslanicima podatke Sudskog i Tužilačkog savjeta o odbranama po službenoj dužnosti, odnosno honorarima koji su isplaćeni po ovom osnovu.

On, međutim, nije mogao da saopšti i imena advokata jer mu je iz Sudskog savjeta obrazloženo da je njihov identitet zaštićen Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović kazao je tada da imena advokata treba da budu javna, s obzirom na to da za odbrane po službenoj dužnosti dobijaju novac od države, odnosno iz – budžeta. On je ukazao i na špekulacije da navodno postaji rotacija istih advokata.

- Advokati imaju status isti kao i ostali, „obični“ građani. Nijesmo javni funkcioneri. Potpuno je normalno da se objave samo inicijali – smatra prvi čovjek Advokatske komore.

Begović je u izjavi za Pobjedu kategoričan da o „rotaciji“ istih advokata nema govora, te da je postupak postavljanja advokata za odbranu po službenoj dužnosti apsolutno transparentan. Spiskovi advokata koji brane po službenoj dužnosti svakodnevno se, kako je istakao, ažuriraju i postavljeni su na sajtovima sudova i tužilaštava.

- Advokati su u mogućnosti da prema podacima sa ovih sajtova tačno znaju kada dolaze na red i da očekuju poziv sudova i tužilaštava. Pomalo je problematično to što su gotovo svakodnevno advokati prije podne u sudnicama, gdje se ne mogu koristiti mobilni telefoni, pa se vrlo često desi da zove neko iz tužilaštva ili suda u tom periodu, a oni ne mogu da se jave. S obzirom na hitnost postupka oni postavljaju sljedećeg koji je na redu, a advokat koji se nije javio briše se sa spiska – objašnjava naš sagovornik.

Ističe i kako su se pojedini advokati žalili zbog toga i tražili da im se omogući da ostanu na spisku i u takvim situacijama, s obzirom na to da nijesu mogli da se jave iz opravdanih opravdanih razloga.

Begoviću su neprihvatljive optužbe da navodno postoji grupa advokata koja zarađuje na odbranama po službenoj dužnosti. Objašnjava da dok prije dvije godine nije izmijenjen Zakon o krivičnom postupku okrivljeni su imali mogućnost da biraju i advokata po službenoj dužnosti, pa se tada mogao steći utisak stalne rotacije određenih advokata. I to je, ističe on, samo percepcija, jer je i očekivano i logično da osumnjičeni u nekom predmetu, kad već ima tu mogućnost, bira advokata koji se kotira među najboljima u nekoj oblasti.

- Birali su one za koje su znali da se bave krivičnim pravom, za šta je i najviše angažmana – dodaje Begović.

Od kada je ta odredba izmijenjena, advokati se isključivo postavljaju, kako je naglasio, prema spisku Advokatske komore, na kojem je oko 1.020 advokata,

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović naglasio je da postoji odredba u Zakoniku o krivičnom postupku koja omogućava državi da traži obeštećenje od osobe koja je proglašena krivom za izvršenje krivičnog djela, a u postupku u kom je imala dodijeljenog advokata koji je branio po službenoj dužnosti.

- Ova odredba nije primjenjivana, a tek posljednjih nekoliko mjeseci država je shvatila da ima zakonski način da se obešteti od okrivljenih i naplati ono što je platila braniocima po službenoj dužnosti – naglasio je prvi čovjek Advokatske komore.

Napravljen je, prema riječima Begovića, balans u zakonu, a zbog čega država odredbu o obeštećenju nije primjenjivala je – njena stvar.

- Ne može se sve svaliti na advokate zato što su uzeli više miliona eura za odbranu po službenoj dužnosti. U Crnoj Gori je danas više od 1.000 advokata, ima puno krivičnih djela, a rast kriminaliteta je u posljednje vrijeme uticao i na to da se advokati po službenoj dužnosti više angažuju – kazao je sagovornik Pobjede i istakao da se ova tematika „mora sagledati na kompleksan način“.