U Crnoj Gori postoje tri skloništa za porodično nasilje (Podgorica, Nikšić i Berane) ukupnog kapaciteta za 38 osoba (žene i djeca), ali nema skloništa za djevojke i žene koje bježe ili su u opasnosti od prinudnog braka, niti kriznih centara za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja i to pitanje treba da se riješi.
Ovo je navedeno u izvještaju grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO), nezavisno tijelo za praćenje ljudskih prava koje ima zadatak da prati sprovođenje Istanbulske konvencije (konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici). - Istanbulska konvencija zahtijeva skloništa u ,,dovoljnom broju“...
Preporučeno je jedno porodično mjesto na 10.000 stanovnika. Prema tom standardu, Crna Gora bi trebalo da ima dodatnih 25 mjesta u skloništima – navedeno je u dokumentu koji je juče na sjednici usvojila Vlada.
Preporuke
Eksperti su, kako je ocijenjeno u izvještaju, zabrinuti zbog fokusa koji je stavljen na nasilje u porodici naizgled bez punog priznanja rodne prirode psihološkog, fizičkog i seksualnog nasilja koje žene doživljavaju - prvenstveno od njihovih sadašnjih ili bivših muških partnera.
- Čini se da ne postoje nikakve mjere za podjednako razarajuće oblike nasilja nad ženama, kao što su silovanje i seksualno nasilje van porodice, seksualno uznemiravanje, proganjanje, prinudni brak ili prinudna sterilizacija i abortus – naveli su eksperti.
Državno tužilaštvo, kako su istakli, je postupalo po ukupno tri slučaja silovanja u tri godine (2014-2016).
- Iz prikupljenih podataka čini se da je vrlo malo rada obavljeno kako bi se uklonili svi postojeći tabui oko silovanja i seksualnog nasilja te potaknule žrtve silovanja da prijave takvo nasilje. Aktivnosti podizanja svijesti u ovom području su na taj način od presudne važnosti kako za osnaživanje žrtava, tako i kao preventivna mjera – navedeno je u dokumentu.
Krizni centar
Apelovali su na crnogorske vlasti i da uspostave krizni centar za silovanje i/ili centre za žrtve seksualnog nasilja, osiguravajući senzitivniji odgovor od osposobljenog i specijalizovanog osoblja, u dovoljnom broju, podsjećajući da bi jedan takav centar trebalo da bude dostupan na svakih 200.000 stanovnika i da bi ih njihova geografska rasprostranjenost trebala učiniti pristupačnim žrtvama u ruralnim područjima kao i u gradovima – napisali su oni.
U crnogorskom zakonodavstvu, konstatovali su, takođe, ne postoji krivično djelo seksualnog uznemiravanja. - GREVIO ohrabruje crnogorske vlasti da osiguraju da seksualno uznemiravanje doživljeno u svim sferama života podliježe zakonskim kaznama – naveli su u dokumentu.
Podstiču, kako dodaju, crnogorske vlasti da povećaju svoje napore u obezbjeđivanju veće osviješćenosti po pitanju seksualnog uznemiravanja nasuprot seksualnog nasilja među širom javnošću i stručnjacima.
Blage kazne
U crnoj Gori, uvođenje paralelnog prekršaja nasilja u porodici dovelo je do oštrog opadanja slučajeva nasilja u porodici koji se procesuiraju prema Krivičnom zakoniku. Većina slučajeva nasilja u porodici sada se podnosi prekršajnom sudu, uključujući slučajeve seksualnog nasilja protiv intimnih partnera.
- Izrečene kazne prema ovom režimu su vrlo blage, u rasponu od novčane kazne do najviše 60 dana u zatvoru. Izgleda da se novčane kazne i uslovne kazne češće nameću od zatvorskih, smanjujući uticaj na počinioce. umjesto toga, takve kazne stvaraju dodatnu nesigurnost za žene i djecu kao žrtve - oko njihove lične bezbjednosti, kao i stvaranja finansijskih teškoća u slučaju novčanih kazni - naveli su eksperti.
Niska upotreba mjera zaštite, upozorili su, znači da žene nemaju koristi od bilo kojih zaštitnih šema nakon prijavljivanja njihovih partnera/muževa zlostavljača.
- Ovo je izuzetno zabrinjavajuće, jer je dobro dokumentovano da prijava i/ili ostavljanje partnera zlostavljača može uzrokovati ozbiljno nasilje - naveli su u dokumentu.
Fali stručnjaka
Među dobro dokumentovanim nedostacima centara za socijalni rad, GREVIO želi naglasiti ozbiljan nivo nedovoljnog broja zaposlenih i nedovoljno resursa, kao i širok raspon zadataka za koje se očekuje da će ispuniti.
- Socijalni radnici u centru u Podgorici djeluju kao menadžeri predmeta za čak 70 porodica sa složenim socijalnim potrebama, uključujući pitanje porodičnog nasilja. Portfolio svih socijalnih radnika je mješovit, što znači da nema specijalizovanih socijalnih radnika koji bi se suočili s porodičnim nasiljem.
Podaci prikupljeni od centara za socijalni rad ukazuju da vrlo malo žrtava nasilja u porodici traži pomoć od socijalnih službi. Većina se čini da preferiraju usluge podrške koje pružaju nevladine organizacije – piše u dokumentu.
