Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da u prosjeku dijete uzrasta 12‒17 godina tri i po sata dnevno koristi mobilni telefon, oko dva sata dnevno gleda TV, oko sat i po je ispred kompjutera ili laptopa, nešto manje od sat vremena dnevno igra igrice i oko dvadesetak minuta dnevno provede ispred tableta.
Međutim, 6 od 10 roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, već misle da im djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i vremena za druge aktivnosti.
Međugeneracijski jaz u korišćenju medija prisutan je u Crnoj Gori: djeca uzrasta 12‒17 godina prvo se informišu preko interneta, dok njihovi roditelji prve informacije potraže na televiziji.
Ipak, televizija je medij od najvećeg stepena povjerenja i za djecu i za roditelje. Međutim, roditelji pokazuju znatno veću rezervisanost prema društvenim mrežama u odnosu na djecu.
Skoro 40% djece smatra da je teško prepoznati netačnu vijest na televiziji, dok to isto priznaje jedna trećina roditelja.
Za termin fake news čulo je 38% djece uzrasta 12 do 17 godina i 49% roditelja, ali većina ne zna njegovo značenje.
Svako drugo dijete kaže da se dešava da roditelji, kada su zauzeti, upale TV ili you-tube i puste ga/je da gleda šta hoće da bi završili svoje obaveze na miru, dok oko 40% roditelja priznaje da to radi često ili s vremena na vrijeme.
Svako drugo dijete kaže da je gledalo TV sadržaj s oznakom da nije za njegov/njen uzrast.
Kada je porodica na okupu i gleda TV, i djeca i roditelji kažu da je u većini slučajeva daljinski upravljač kod oca, pa samim tim i odgovornost biranja medijskih sadržaja adekvatnih za djecu.
Kada su u pitanju najomiljeniji TV sadržaji djece, oni su prvenstveno zabavnog i sportskog karaktera: mlađa djeca (4‒11 godina) najviše vole da gledaju dječji program, dok stariji uzrast (12‒17) najviše prati filmove, sport i muziku.
Djeca procjenjuju da medijske sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama, interesovanjima i uzrastu mogu najprije pronaći na internetu, pa na inostranim kablovskim TV kanalima, što domaćoj medijskoj produkciji postavlja nove izazove.
Svako drugo dijete (47%) zainteresovano je da učestvuje u produkciji TV programa za djecu, a svaki drugi roditelj (49%) bi podržao svoje dijete u tome.
Međutim, polovina roditelja ne bi poslala dijete na TV takmičenja u pjevanju, plesu, glumi i slično, jer smatra da je za dijete bolje da kritiku stručnjaka dobije bez pritiska javnosti.
Zabrinjavajuće je da svako peto dijete uzrasta 9‒17 godina nije pročitalo nijednu knjigu (van školskih zadataka) u posljednjih godinu dana, kao ni 43% njihovih roditelja.
Konačno, većina djece i roditelja tokom posljednjih godinu dana nijednom nijesu bili u pozorištu, bioskopu, muzeju ili na izložbi slika, što ukazuje na krizu kulture za djecu, mlade i roditelje.
Istraživanje o korišćenju medija sprovedeno je na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1050 roditelja i 655 djece uzrasta 9‒17 godina kroz upitnik koji se popunjavao u domaćinstvima širom Crne Gore tokom avgusta 2018.
Istraživanje je sprovedeno u okviru kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo”, koju je Agencija za elektronske medije pokrenula uz podršku UNICEF-a s ciljem podsticanja razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanja kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.
Cijelo istraživanje će biti predstavljeno u ponedjeljak.
