Na digitalnom tržištu radnici tzv. frilenseri obavljaju onlajn razne poslove počev od: prodaje, prevođenja, dizajniranja, skupljanja podataka, programiranja i slično, i za to dobijaju nadoknadu.
EKSPANZIJA
Kako je Pobjedi kazao generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica, nijedan se tehnološki proces nije tako brzo razvijao u istoriji i to na način da obuhvata sve ekonomske sektore kao digitalizacija i vrlo će brzo ući u naše ekonomske prostore.
- Digitalizacija nije do sada imala značajniji efekat kada su u pitanju radni odnosi kod nas i mnogi je pogrešno isključivo vezuju sa automatizovanim proizvodnim procesima, koji neće bitnije uticati na našu, uglavnom, uslužno orjentisanu ekonomiju. Realnost je sasvim drugačija – kaže Zarubica pitajući se ,,ko je poslodavac nekome ko radi na internet platformi“.
- Često rade noću zbog vremenske razlike. Neki mladi ljudi izdržavaju porodice radeći kao di-džejevi, neki su zabavljači na dječijim rođendanima, a svoje usluge nude putem interneta ili društvenih mreža. Ovo sve navodim jer su mladi ljudi reagovali na svoj način na nemogućnost zaposlenja i kreirali čitave nove ekonomske sektore, koji su, za sada, neorganizovani i nemaju artikulisanu potrebu za poboljšanjem uslova rada, ali i to će se promijeniti. Mi, kao sindikati se moramo prilagođavati, a još bolje ako budemo u mogućnosti da anticipativno djelujemo na izazove digitalizacije – ističe Zarubica doda jući da ako se ne odgovori na adekvatan način možemo imati nesagledive posljedice.
- Pitanje je vremena kada će digitalizacija doći, na primjer, u sektor trgovine, koji sada zapošljava oko 40.000 radnika. Šta će biti sa sektorom bankarstva, osiguranja ili drugih uslužnih djelatnosti? Kada poslodavci budu spremni na ulaganje u digitalizaciju koja snižava troškove rada, takve investicije će neminovno dovesti do smanjenja broja zaposlenih u tim sektorima. Biće nam neophodne investicije u stručno obrazovanje, obuke i treninge kako zaposlenih tako i onih koji traže posao. Sa druge strane, imamo prilično neprimjetan, ali svakako nezanemarljiv broj novih zanimanja, koje obavljaju pretežno mladi ljudi, a koja nijesu ni klasifikovana kod nas na pravi način – objašnjava Zarubica.
On dodaje da je tehnološki razvoj znatno umanjio troškove transporta i komunikacija usmjeravajući fokus na robu i usluge kojima se lakše može trgovati na međunarodnom tržištu.
- Kao posljedicu takvog funkcionisanja ekonomije u jednom periodu imali smo situaciju da je i na nacionalnim nivoima fokus bio usmjeren više na makroekonomsku stabilnost i ekonomsku liberalizaciju sa akcentom na međunarodnu konkurentnost, nego na nivo zaposlenosti i kvalitet radnih mjesta. A onda se pored brojki koje su pokazivale ekonomski rast, protok kapitala, vrijednost stranih direktnih investicija, počelo više poklanjati pažnja brojkama koje su počele da zabrinjavaju, a odnosile su se na nivo nezaposlenosti mladih, broj tehnoekonomskih viškova i broj korisnika raznih vidova socijalne pomoći – kaže Zarubica.
Veća zarada
Kako objašnjava ekonomski analitičar Vasilije Kostić, mnogi stručnjaci čiji je digitalni rad predmet naučnog interesovanja vjeruju da je veliki dio ovog rada neplaćen, nekad voljom,, digitalnog radnika“, a često i voljom kompanija (Fejsbuk i Gugl) koje im uskraćuju materijalnu nadoknadu ili honorar, a opet, po izjavama samih frilensera, bolje zarađuju tako nego u oflajn svijetu, gdje ni ne mogu najčešće dobiti posao.
- Kako god bilo, posao ,,nove digitalne radne snage“ (traženje posla, dobijanje posla, prodaje rada) odvija se na mreži - preko onlajn platformi – za naručioce, ,,poslodavce“ koji borave u drugoj zemlji. ,,Digitalni radnici“ prepušteni su sami sebi i bez ikakve zaštite. Sistem ih u potpunosti ne prepoznaje - naglašava Kostić. ljudi u Crnoj Gori, a drugi je profil frilensera iz regiona (po istraživanjima u Srbiji) pri čemu je riječ o mladom čovjeku između 26-35 godina visokoobrazovanom – kaže Kostić.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
