“S obzirom da se Crna Gora od Evropske unije udaljava ili joj se bar ne približava, potrebne su izmjene Zakona u dijelu dužine roka za podnošenje predmetnog zahtjeva, roka zastarelosti, brisanje odredaba koje se tiču uslova prihvatljivosti”, rekla je Šaranović za Portal Analitika.
Podsjetimo, Portal Analitika je juče objavila poduži tekst o tom zakonu koji će važiti od dana priključenja Crne Gore Evropskoj uniji, au međuvremenu je našu državu zahvatio talas obračuna kriminalnih gangova a u EU nećemo prije 2025. godine.
Šaranović ukazuje na još neke bitne odredbe zakona koje treba mijenjati.
“Za ostvarenje prava na nadoknadu, treba izostaviti uslov državljanstva, jer su žrtve krivičnih djela trgovine ljudima, shodno praksi, najčešće državljani zemalja koji nijesu iz Crne Gore, iako su žrtve porodičnog nasilja najčešće državljani/nke Crne Gore”, navela je ona.
Podsjetila je, daje prema zvaničnim Vladinim podacima U Crnoj Gori su od 2004. do 2016. godine osuđene 34 osobe za krivično djelo trgovina ljudima, većinom muškarci starosti od 30 do 60 godina.
“Ovo je posljedica samo jednog od oblika nasilja zbog kojeg je donijet Zakon o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja. Naknada štete žrtvama krivičnih djela nasilja uređena je Zakonom o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja koji će stupiti na snagu danom ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.Ponavljam, Zakon je donijet 2015. godine , „a primjenjivaće se danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”, objasnila je ona.
Podsjetila je da je, Crna Gora je postigla ograničene rezultate u pogledu identifikovanja žrtava i procesuiranja počinilaca nasilja, zbog čega je u što kraćem roku potrebno usvojiti izmjene Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja.
„Direktiva EU o pravima nalaže da se osobe koje su žrtve krivičnih djela prepoznaju, da se tretiraju sa poštovanjem i da dobiju odgovarajuću zaštitu, podršku i pristup pravdi. Istom Direktivom se obezbijeđuje pravo na nadoknadu štete, a ukoliko se koristi model restorativnog pravosuđa u nacionalnom sistemu, sada postoje zaštitni mehanizmi kako bi se žrtvi osiguralo bezbjedno učešće u istom“, naveo je Mitja Drobnič još 2016.godine na okruglom stolu „Ostvarivanje prava na naknadu štete žrtava krivičnih djela nasilja u Crnoj Gori“, zaključila je Šaranović.
P.Z.
