List navodi da su vlasti prošle godine postavile novogodišnju rasvjetu i ukrase 28. septembra, da su oni stajali više od pet mjeseci, do marta, i dodaje da se isto očekuje i ove godine.
Za razliku od mnogih drugih evropskih gradova, ukrase u srpskoj prijestonici finansiraju poreski obveznici, a od 2014. gradska vlast je potrošila gotovo 800 miliona dinara na novogodišnju rasvjetu, piše Gardijan.
Troškovi za novogodišnje ukrase u Beogradu iznosili su oko tri miliona dinara 2014. godine, ali je taj iznos rastao svake naredne godine. Ove zime troškovi će biti najmanje 340 miliona dinara, što je povećanje od 40 odsto u odnosu na prošlu godinu, dodaje britanski list.
Navodi se da bi u zemlji u kojoj 85 odsto stanovništva zarađuje manje od zvanične prosječne mjesečne plate od 375 eura, novac utrošen na najnovije novogodišnje ukrase mogao biti iskorišćen za zapošljavanje najmanje 638 dodatnih vozača autobusa.
Mnogi drugi gradovi izbjegavaju da troše bilo kakav novac na ukrašavanje javnih prostora. Kao primer Gardijan navodi da vlasnici radnji u Londonu plaćaju porez kojim se pokrivaju troškovi praznične rasvjete, da u Rimu takvu rasvjetu plaća modna kuća Bulgari, a da se u Vašingtonu novac sakuplja od privatnih donacija.
Međutim, u Beogradu nije problem jedino u cijeni praznične rasvete već i u navodnoj korupciji koja se iza nje krije, navodi Gardijan i dodaje da su dokazi o tome objavljeni 2016. na sajtu Pištaljka.
Gradske vlasti tvrde da rasvjeta privlači turiste i da se od turizma zaradi 20 puta više od novca uloženog u rasvetu, piše u tekstu.
Sa tom tvrdnjom nije saglasan direktor udruženja turističkih agencija YUTA Aleksandar Seničić, koji je za Gardijan izjavio da, koliko on zna, nijedna institucija nije uradila bilo kakvu analizu koja ukazuje da rasvjeta utiče na broj turista.
"Postoje studije koje dokazuju da je broj (turista) znatno porastao prethodnih godina, ali ja ne bih povlačio nikakvu direktnu vezu između toga i novogodišnjih ukrasa", naveo je Seničić.