- Za dalji razvoj nacionalnih kapaciteta nadzora vazdušnog prostora planirana je nabavka 3D radara, a kao najpovoljnija lokacija za radarski položaj razmatra se lokalitet ,,Zekova glava“ na planini Bjelasici. Na ovaj način dostići će se puna operativna sposobnost za generisanje prepoznate slike o situaciji u vazdušnom prostoru Crne Gore, navodi se u dokumentu Ministarstva odbrane.
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da su, kada je rađena analiza gdje postaviti radar u Crnoj Gori, postojale dvije opcije - brdo Vrsuta kod Bara i Bjelasica.
PLAN - U prethodnom dugoročnom planu sistema odbrane koji je pokrivao period do 2025. godine, kada je bio i prethodni ministar, Vrsuta je bila navedena kao lokacija koja je izabrana, ali u međuvremenu potvrđen je sporazum po kome SMATSA (Agencija za kontrolu letjenja) uzima radar na svoj trošak, koji stavlja na položaj na brdu Vrsuta i predaje vazduhoplovnu sliku operativnom centru na aerodromu Golubovci koji će biti integrisan u NATO sistem protivvazdušne i protivraketne odbrane.
Dakle, SMATSA kupuje tri radara - dva će biti u Srbiji, jedan u Crnoj Gori. Taj koji će biti u Crnoj Gori na Vrsuti biće civilni, dok će na Bjelasici biti postavljen vojni radar, objasnio je Radić. Druga priča je, dodaje on, nabavka radara koji će biti na Bjelasici. Prema njegovim riječima, postoje dvije opcije za nabavku radara.
- Jedna je da se privremeno odgodi kupovina i da se radar pozajmi od NATO ili od neke zemlje članice ili da se odmah krene u proceduru nabavke, u ovom slučaju 20 i više miliona eura. To je skupa investicija, jer je tokom ove godine Crna Gora kupila tri helikoptera od 30 miliona eura i iduće godine će otprilike slično da se desi jer će ista suma biti izdvojena za nabavku lakooklopnih vozila, kaže Radić.
On smatra da problem predstavlja kupovina radara od 20 i više miliona eura i kako će se to finansirati.
- Zato je od NATO zatražena podrška za privremeno premošćavanje nedostatka resursa da bi se odložila kupovina. To i dalje nije izvjesno, jer NATO ima stručnu komisiju, a ta stručna komisija će početkom 2019. godine dati svoj stav i odlučiće šta da rade u tom pogledu. U svakom slučaju, plan je da taj radar bude na Bjelasici, naveo je Radić. Prema njegovim riječima, nije uobičajeno da NATO pozajmi radar nekoj od zemalja članica, ali ukoliko se procijeni da postoji potreba, to nije nemoguće.
- To se radi bilateralno u okviru saveza, kao što recimo Crna Gora koristi er polising misiju NATO za zaštitu vazdušnog prostora, gdje ima sporazum angažovanja lovačkih aviona Grčke i Italije, i na 15 dana se izmjenjuju dežurstva nad vazdušnim prostorom, objašnjava Radić. Kritična tačka
On kaže da NATO odlučuje da li postoji kritična tačka u osmatranju vazdušnog prostora i treba da kažu da li uopšte postoji potreba za radarom, jer je moguće da preklapanjem radarske slike koja sad već postoji iz okruženja, Hrvatska, Albanija, Italija koje su članice NATO, postoji jasna slika.
- Tu je Smatsin radar sa Vrsute, i pitanje će biti da li to zadovoljava potrebe pokrivanja vazdušnog prostora, zaključio je Radić.
Opširnije u Pobjedi
